verified
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Fedde annduɓe taariindi tawi wuro laawol silki ɓuuɓngo e maayo Issyk-Kul, Kirgistan

Fedde annduɓe taariindi ummoraade e Duɗal Gannde Riisi e Kirgistan tawii heddiiɓe e nokku njulaagu yontaaji hakkundeejo ɓuuɓɗo e maayo Issyk-Kul, Kirgistan. Wuro ngo ina sikkaa ɓuuɓii sabu leydi dimbude mawndi e fuɗɗoode teeminannde 15ɓiire. Wiɗto les ndiyam e luggeendi meeteeruuji 1 haa 4 hollitii laabi ɓooyɗi, mahaaɗe renndo, e yanaande. Ko tawaa ko wayi no mahol birik boɗeejo e birɗe kaaƴe hollitii peewnugol wuro yahrungo yeeso. Maande siwil lislaam kadi tawaa, haa arti noon e hollirde juulirde, lootirde renndo, madrasa, e yanaande juulɓe fotde hektaaruuji 14. Feccere e yanaande ndee ɓuuɓii e ŋoral maayo, hollitii ƴiye wirnaaɗe e dow aada lislaam. Ko adii Lislaam, diiwaan oo ina waɗi pine keewɗe tawi ina jeyaa heen Tengriyankooɓe, Budda, e Kerecee’en Nestoriyankooɓe. Wiɗto yeeso huutoraade ƴeewndo ŋarɗe hitaande e radiokarbon waɗetee ngam anndude sahaa musiibaa oo e laaɓɗe, kadi winnditaade ndonu laawol silki ngonka e ɓuuɓgol. https://mozaik.inilah.com/news/tim-arkeolog-ungkap-kota-jalur-sutra-tenggelam-jejak-peradaban-islam-ini-bikin-takjub

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa yeeɗi faamde waylugo diga ɗemɗe keewɗe haa Islaam e laawol Silla. Annduɓe taariindi ina poti yahde yaawre, woodaani, ɓuuɓol leydi waawi momtude taariindi belndi no feewi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Gimiɗol teeminannde sappo e joyaɓere nden, ana waɗa no semmbe haa nde hulɓini wuro ngo. Mi ñaagii wonnde fedde nde heɓan no deeƴnira nokkuure ndee.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ketteeɗum no feewi tawugol yanaande juulɗo les maayo. Mi ñaagii wiɗtooji goɗɗi mbaawa hollirde heddiiɗe diine Lislaam ɗee toon.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi nanii daartol weendu ndu’e diga maami, omo wiya ina wuro majjingo. Goonga non, masyaAllah.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment