musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

So ɓuri mawnude, hadiis oo ɓuri hulnude kam...

Bismillah... Annabiijo wi'i: "Onon ngartan no feewi e laabi ɓe adiino on, metir e metir e yarda e yarda, haa ɓe naata nder wuro ngal njaabri, on ngartan e maɓɓe." Seyndiraaɓe ɓen naamndii, "Yahuud e Nasaara?" O jaabii, "Koy ɓe woni?" (Bukhaari e Muslim) Kala ko njooɗodoo-mi e hadiis oo, ina ɓeydoo settinde kam. Ko gooto e annabaaɓe ɓurɓe doole e hulde ummoraade e Annabiijo ﷺ. Yimɓe heewɓe ina kaala hadiis oo e majjere kolte, mbaadiiji laɓi, ɗemngal, nyaamdu, fijooje, walla fannuuji ɓurɗi heewde. Eey, ɗum woni feccere mum, kono miɗo sikki warning oo yahata ko ɓuri luggo. Ko tigi-rigi hawrata kan ko ko waɗi e renndooji diine ɓe adii en. Ɓe ngoppitaa diine maɓɓe e jemma gooto. Alaa, seeɗa-seeɗa, ɓe puɗɗii waylude diine ngam hawtaade e muuyooji maɓɓe. Janngirɗe saɗɗe ɗe ngummbaama. Kuule mettuɗe ɗe caŋtaama. "Alaa" laaɓɓuɗo wartii yeewtere nde joofiina. Goonga diine fuɗɗii hiisanoore ko renndo jaɓata, wonaa ko jippinaa. Nde ndaar-mi hannde, sahaaji ina waɗa mi sikkii tawa en njiyata huunde wootere e juulɓe. So kuulal hawrii e ko weltinii en, en ngartiran Qur'aana e Hadiis. Kono so kuulal luutataa e muuyooji meeɗen, law en nanata ko wayi no "Diina Islaam ina woodi e wayloore," "Ɗum wonani tan ko e jamaanu ɓooyngu," "En poti laara hannde," "Ɗum jaŋtaako jooni," "Renndo yahii yeeso." Eey, annduɓe ɓen ceerndirii won e geɗe, e ijtihaad gooŋɗinɗo woodi. Ɗum wonaa ko mi haaldata. Ko hulɓinani kam ko so yimɓe puɗɗirii e jaabawol njiɗɗo e ɓe njiyloto laabi ngam Diina Islaam hawta e mum. Annabiijo wi'aay en ngartan Yahuud'en walla Nasaara'en. O wi'i en ngartan no feewi e laabi maɓɓe haa ɓe naata nder wuro ngal njaabri, en ngartan e maɓɓe. Hannde, en ɗon keewi nanngeede yimɓe anndaaɓe gooto, miijooji gooto, haalaaji politik gooto, eɓɓooje nehdi gooto, e sahaaji e jikkuuji e diine e hoore mum. Ɗum waɗi ko juulɓe heewɓe ɓe naamndataa: "Ko Allah wi'i? Ko Annabiijo janngini?" E nokku mum, naamnal ngal wartii: "Ko waɗataa e aduna hannde?" Waylude miijo ngoo woni ko waɗi hadiis oo hulɓinii kam no feewi. Ina waɗa maanaa luggo annabaaku nguu wonaa tan e kolte, ɗemngal, walla aada-kono noon koo ɗum woni e golle. Ina waɗa ɗum woni e doole ngam waylude diine e dow muuyooji meeɗen en, wonaa waylude en ngam hawtaade e ko jippinaa. Yo Allah fewnu en fof, o tabbintin en e laawol potngol. Aamiin.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Gooti goonga. Laawol ngol gawlo oo huutortoo ina jiiɓa kam sahaa kala. Ɗum hollitii no njiɗɗiren jokkude, hay so tawii ko e ɓuuɓri meere.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko tabbitii. Ko ɓuri hulnude nde woni no mbeltortooɗe geɗe jooni “sahaaɓe mbaɗtii”, “en njiɗi mooɓondiral”. Ko haa tigi ko waɗi e leƴƴi garooji ɗin.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

JazakAllah khair ngam tindeere ndee’en. En mbaɗi haajuuji heɓtugo anniyaaji amen ɗon e ɗon. Miɗo tokka Diina Islaam koo, miɗo tokka nafs am tan ndaarɗinaaɗo e ɓundu Islaam?

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Bone-breaking how true this is. Min puɗɗii wonde limtooji Lislaamu e dow laawol dunyaaru, wanaa noon.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment