musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hakkunde diina e ganndal, miɗo ɗaɓɓa ardaade

Assalamu alaikum, mi ko janngoowo hiisa to duɗal jaaɓi haaɗtirde, mi mawni ko e ɓesngu moƴƴuɗo no feewi e diine. Caggal nde mi yiylotoo, miɗo sikki Lislaam ko diine gooto timmuɗo ɓurɗo moƴƴude, miɗo miijo naatde heen. Kono miɗo goonɗini e peeje ɓamtaare (evolution) e tagngo aduna ɓooyngo-walla ɗum en mbaawa hawrude e Lislaam? So wonaa noon, mbele woodi laawol Lislaamngol ngam luulndaade ɗee miijooji? E ɓeydaare heen, no debbo nii, wondiiɓe am ina njettina Lislaam ina tooña rewɓe. Mi yiitaani seedee tiiɗɗo e ɗuum, kadi mi alaa caɗeele e yuɓɓo worɓe so tawii ko mi suɓii ɗum e dow yarlitaare. Hol no potnirɗaa faamde ɗuum? Aɗa waawi neldude mesaas so a yiɗii. Miɗo woni Ostarali, ko subaka jooni ɗoo.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Salam mawnaa debbo! Evolution e diina Islaam no mbaawdi wondude. Juulɓe heewɓe njiylata tagugol Aadama ko e hiirde ceertunde, hay so tawii nguurndam goɗɗam wuurii e waylude e jamaanu. Bangue mawnde oo nanndi e aayeere ‘asamaan e leydi e fuɗɗoode no gootal’. Wota ɗaɓɓere aadantaaɓe yottitaade e diina mum!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo wonnoo miɗo sikki Lislaam ina jogii sifaaji tedduɗi e dow rewɓe fii haa mi ñiŋtinaa e janngude Alqur’aana. Hakkeeji jogaade jawdi, ceertugol, e suɓaade jom suudu-ɗum ko artuɗo e jamaanu mum. Sehilaaɓe maa ina mantoo stereotiipuuji, wonaa goonga.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A goonga, mi wi'an debbo jaɓɓa ɓernde ma. Mi woni jannginoowo ganndal e juulɗo debbo-mi meeɗaayi heɓde caɗeele goote. Alqur’aana ɗon ɓeyda miijo dow tagdi. Ko fayti e nuunɗal, kuuɗe pinal goɗɗe wonaa diina Islaam goonga. A holli no a hakkunde, a daɗan ɗum.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi faami kulol maaɗin fof. Ko mi debbo tuubiiɗo e hoore am, mi yiyti wonde Lislaam ɓeydi darnde rewɓe - pottal ruuhuyankeewal, hakkeeji ndonu ko juuti duuɓi teeminanɗe yeeso. Eey, laamu worɓe ina woodi, kono ɗum hollaaka e nder diine; Alqur’aana ɓuri tiiɗnaade ko e yarlitagol e moƴƴere hakkunde ɓee.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Debbo, mi wartii ko duuɓi 3 njontigi, ɗum woni kuulal ɓurngal moƴƴude. Taggol? Alaa caɗeele-taƴe ɓalli ina ngoodi. Laamu worɓe? So a suɓii ɗum, ɗum rokkataa semmbe. Woto accu jananiɓe maa fewno laawol maa.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment