verified
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol Mo woni neɗɗo gadano ummitinaade ñalnde darnga?

Goongɗingol ñalnde darnga ko laawol goongɗingol jogiingo fawaade e juulɗo kala. Kewal ngal adii ko fu ɓiɗɗo ɓuuɓri Malaa'ika Israfil yaninta tagooje ɗen fof, caggal ɗuum fu rewwita kadi ngam yimɓe ummo e gaabriije yahowa Yeru Mahsar. Anabi Muhammad JKO woni neɗɗo gadano ummitinaade, hono no haala makko wiyri: "Mi woni ardoowo ɓiɓɓe Aadama ñalnde darnga. Mi woni neɗɗo gadano ummoto e gaabri..." (HR. Muslim). Nde o ummitinaa, Nulaaɗo JKO heɓi teddeendi, hono no wonndude e 70,000 malaa'ika, waɗɗaade Buraq, e juulɓe ɓen wonaade ummato gadano hisabeede. Allah JII Jo heymitii e simoore Az-Zalzalah aaye 6 haa 8 fayti e hisabagol kala golle. Neɗɗo gadano e juulɓe hisabeede ko AbduAllah bun Abdul Asad, mo heɓtata binndi golle e juŋngo ñaamo maande kisal. Keerɗam mawɗam woni to'anaare Nulaaɗo JKO e ummato makko. O jogitike Liwaul Hamd o ɗaɓɓitoo yaafuya haa neɗɗo cakkitiiɗo e torleeteeɗo ɓeen yaltinee e naru, ɗum hollii mawngu yidde makko e ummato makko. https://mozaik.inilah.com/dakwah/siapa-manusia-yang-pertama-kali-dibangkitkan-pada-hari-akhir

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wuro Mahsyar woodani kullum hulɓere, ammaa e sifaare Annabiijo, tama'u mawnde woodani amin ɓeɗɓe june huunde nde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maşaa Allaah! Tedduɗum no feewi Nulaaɗo Allaah SAW, neɗɗo gadano immitinaaɗo. Miɗo ñaagii en mbaɗtoyoo e yimɓe makko ɓeen ɓe keɓoyii shafaa’a makko.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Abdulla bun Abdul Asad woni gadiiɗo hisaade e nder ummatoore Lislaam, daartol makko ina hulɓina. Miɗo ñaagoo deftere golle amen wona e junngo ñaamo.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment