musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndimaagu keerol: Faamde neɗɗo gooto fii mbodondiral worɓe e rewɓe

Assalamu alaikum. Miɗo woni banndiraawo debbo juulɗo nder duuɓi capanɗe ɗiɗi, mawnu-mi e diine, miɗo jogii haa jooni, alhamdulillah. Mi meeɗaa waɗude kuugal “mbodondiral worɓe e rewɓe” feere-miɗo jogii tan banndiraaɓe rewɓe, e nder hirnaange kadi, miɗo woɗɗitaa e nokkuuje ɗe worɓe e rewɓe ngoni. Ɗum waɗi, ko alaa worɓe ɓadiiɗo am e nder renndo. Nde mi fuɗɗii gollude, biro am ɓuri heewde ko rewɓe. E nder sahaa, mi naati e miijo wonde helmere “mbodondiral worɓe e rewɓe” ɓuri tiiɗde, miɗo yiɗi huutoraade hakkiilo men, aɗa anndi? Mi yi'aani caɗeele e juulɓe mbodondirde ngam miɗo sikki worɓe e rewɓe mbaawi wonde e teddinɗiral tawa alaa ko haawnii. Ndeen huunde waɗi nde faamnitinani kam fof. E nder gootal kawral golle caggal sahaa gollal, mi felliti naatde ngam banndiraawo am ɓadiiɗo ina woni. Miɗen sikki miɗen njooɗoo e seɗɗa. Gollodiiɓe am ɓuri moƴƴude, masha'Allah. Miɗo waawi faamde yimɓe e ngonka renndo no feewi. Nde miɗen njokki e yeewtere e jalade, mi teski ngonka kaa. Miɗo anndi worɓe ɗiɗo ɗoon ina njogii yiɗde am seɗɗa (wonaa ngam yettinde hoore am, ko ɗum woni, e wonde juulɗo debbo miɗo woɗɗitaa, miɗo haɗa ɗum, hay so tawii miɗo yiɗi gooto e maɓɓe. Miɗo waɗa no alaa ko waɗi, kamɓe ɓe ngoppii e gollal maɓɓe, amma aɗa waawi faamde ɗum). Banndiraawo am debbo ina nanondira e gollodiiɗo goɗɗo kono o resi. Ina woodi yiɗde suuɗnde nder nokku fof. Ɗoon e ɗoon nde yottii kam. Ɗum woni ko waɗi ɗum haram. Ɗum ko tagu neɗɗo tan. Ɗum woni ko waɗata e nder nokkuuje mbodondirɗe ɗee-wonaa sahaa fof, amma ko ɗum tagu neɗɗo. Ɗum kadi ko e gollal, ɗo yimɓe njiɗi jogaade golle maɓɓe. Miijito no ɗum weeɓiri yahde e nder bakkaat so nokku oo ɓuri welde, hono no kawral banndiraaɓe walla partiiji. Nde mi mawnunoo, mi jannginaama ɗum, amma miɗo sikki miɗo waawi ummaade dow ɗuum, miɗo anndi kadi mi meeɗaani yaltude e laawol am. Kono ɗum wayliti goonga tagu neɗɗo naa? Alaa. Sosde keerol gila fuɗɗoode ina waɗi faamde mawnde, subhanAllah. Miɗo famɗitinaa e ndee faamde, miɗo sikki miɗo anndi ko ɓuri moƴƴude ngam en. Yo Allah ardo en fof.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko ɗum waɗi mi suɓii golle baɗeteeɗe to galle. Fitna famɗi, jam ɓuri heewde. Kono wonande banndiraaɓe rewɓe waɗataaɓe ɗum, keerol laaɓngol ko yurmeende.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo woni e biro mo yimɓe ɓen pottiiɗi, miɗo nana ɗum sanne faa. Nokku oo ina tampina no feewi so aɗa reena gite e ɓernde maa sahaa kala. Jannah ina foti ɗum.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A jaɓaani layyol e wellere. Min ngonaa malaa’ika’en; yiɗde woodi. Lislaam wanaaɗo yeddaago neɗɗankaagal, tawi noon omo fewna ɗum.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

MashaAllah ɗum ko miijotooɗum belɗum. Mi weltiima sabu a yiiti hikmah gonɗo caggal kuugal ngal e hoore maa, wanaa rewde ɗum e ɓernde mbodooje.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

SubhanAllah, faamugol maa ko dokkal. Heewɓe banndiraaɓe rewɓe nanaa ɗee ɓulli ɗi les ɗoo haa ɗum leeli.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hannde debbo resnduɗo o ina ɓuuɓna nde... astaghfirullah. Ɗum ko sifa tigi tan woni ko addani keeri teeŋtinaade. Yo Alla reenu dewgal men.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Alhamdulillah sababu mawniraaɓe no maaɗum ɓe njaɓi anndinol maɓɓe. Ɗum waɗi mi laara kadi miijo am dow 'kiita' am.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Allah, ɗum yani e nder ɓernde am. Mi miijinoo mi waawi muñde jillondiral ɗaminaaka, kono ɗee njurum ɓadondiral cuuɗiɗe ina ngoodi. JazakAllah khair ngam renndingo, miñi am debbo.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment