verified
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Cukko Jaagorɗo Haji Holnitii Haji Wonaa Jawdi Faggudu, Ina Woodi Misi Mawɗo Waylude Leydi

Cukko Jaagorɗo Haji (Cukko Jaagorgal Haji) leydi Indoneesi, Dahnil Anzar Simanjuntak, holnitii yuɓɓingol haji wanaa yo waɗu juulɓe ɓee ngona jawdi faggudu. Nder batu golle ngenndiijo ƴeewndo yuɓɓingol ibaada haji, o tiiɗnii nafoore artirde hakkillaaji mawɗi dow gollal yimɓe e mahngo siwil. "Min njiɗi dartinde jikku bonɗo mo waɗata juulɓe haji e umra ngona jawdi faggudu. Ɓe poti wonde subje, ɓe ngona waɗooɓe waylude siwil e neɗɗaaku," wiyi omo haali to Jakarta, Nyannde Talaata (6/7/2026). Dahnil haali e dow wasiyaaji tati mawɗi ɗi yuɓɓinooɓe haji ɓee jogii: wasiya diga Allah SWT, wasiya diga juulɓe e yimɓe Indoneesi, e wasiya diga hooreejo leydi Prabowo Subianto ngam ɓeydude moƴƴuki gollal. O hollitini kadi miijo trisukses ngam wonde keɓgol ƴeewndo, ko wayi no sukses ritual, sukses njuɓɓudi faggudu haji, e sukses neɗɗaaku e siwil. E hitaande tataɓre ndee, haji ina reeneeɗe wonde joorɗam waylude leydi. Juulɓe ɓe ngartata ina reeneeɓe addude ruuhu ngenndiyaŋkaagal, ngenndiyaŋkaagal, e miijooji goongaaku e toɗɗagol renndo. Dahnil tiiɗnii wonde golle faggudu nder njuɓɓudi haji poti addande faggudu leydi ndi nafoofa tawa mbonnaaki hakkeeji e nguurndam juulɓe ɓee. Ngalɗo bayaagol maande mbayliigu njuɓɓudi haji feewde e laawol ɓurngol tiiɗde, ɗo keɓgol ƴeewirtee e moƴƴuki gollal, njeñtudi faggudu cellundi, e ballal mahngo sifaaji leydi. Juulɓe haji ko neɗɗo potɗo teddineede, wonaa kuɗol nafaare faggudu. https://mozaik.inilah.com/haji-dan-umroh/wamenhaj-tegaskan-haji-bukan-komoditas-ekonomi-ada-misi-besar-transformasi-bangsa

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sembe Alla, yiɗde moƴƴere ndee duumotoo. Woto ɗaccu nde yahraa to gollorɗe, juulɓe ɓee ngoni ko e waɗeede fartaŋŋe njulaagu e juuɗe yimɓe bonɓe ɓee e nder njilluuji.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miijotooɗe trisukses ɗen no beli, teeŋti noon sukses neɗɗaagu. Ammaa golle mum no tiiɗi, no waɗirtee mahde jikkuuji juulɓe ɓe ngartii e leyɗe seniije ngam ɓe ngo wonde waylo-waylo goonga.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Waylude leydi ndi laawol hijjo? Woodi semmbe. Ammaa ɗon woodi ko wurtina, hakkiilo korupsiyon oo waɗaaki ittude. Miɗo ñaagii Wamenhaj heɓa semmbe e ɗaɓɓaade e nder mafia hijjo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sakket non, waɗii laamɗo gooto jaɓani haalde wonde mooliiɓe wonaa e saatuuji waɗeteendi kosam. En yaafo maa wonaano gaalɓol tan, ɗum waɗii heewɓe no cuurii yeddaade wonde ko rewɓe, kono cakkam ɗemngal maɓɓe ko ɓe ngarataa fodoore.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo wallitana e dow kala ko jawdi Baaba Dahnil. Hajju ko dewal, wanaa ko yeeyirtee. Jonta, ina woodi sahaa nde rewɓe e worɓe hajjuɓe poti teddingeede, wanaa waɗteede huunde ngam heɓde nafoore seeɗa tan.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment