musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi mettii e yumma am e jom suudu am, mi ɗaɓɓito wasiyaaji e duwaaji

Salaam, Mi woni yumma arandeere mo ɓiɗɗo tokosso, e Alhamdulillah mi reedu kadi caggal nde mi jibini ɓiɗɗo maayɗo hitaande nde yawti. Amma dewgal am ko nguurndam ɓernde jom suudu am waɗii fitina ɓanndu nde mi reedu lebbi 8, o woni mo bonɗo e ɓernde, o fiyi mi laabi ɗiɗi, o ɓuri heewde ko o bonɗo. Ɗum woni ko e yahde e artude, miɗo sikki miɗo jogii hakkille makko. Miɗo anndi yaltude ko ɓuri moƴƴude wonande ɓiɓɓe am, amma ɗum saɗti. Taa mi wiyee mi yaltu jooni; miɗo sokli waktu. Miɗo heɓi nyawu reedu bonɗo e ndeeɗoo sahaa, mi ari to yumma am ngam mi foofto, haa teeŋti e caggal nde jom suudu am mettini e am sakkitii. To yumma am, omo yiɗi janngirde lislaam e enternet no feewi, mi ɗaɓɓiti mo yo o accu janngirɗe nde min ngoni ɗoo, amma o wi'i omo foti tawtoreede yoga. Hannde jemma ɗum leeli, ɓiɗɗo am tokosso oon woni ko e ɗaanaade e daartol, yumma am omo yeewtida e telefoŋ e sehil janngirde. Mi mettini sabu ɗum leeli mi waawaani deeƴnude ɓiy am debbo. Caggal nde o fadii, mi ɗaɓɓiti mo yo o daara ɓiy am debbo nde miɗo nyaama, amma o yiɗi waɗde biskit ngam ɓiy sehil janngirde e sahaa gooto. Mi foofaaki, mi wi'i mi heɓataa deeƴre hay nokku, mi yiɗaano artude kadi. Mi wi'aani ɗum e bonɗe; miɗo mettini tan e jom suudu am, miɗo tampii. O mettini no feewi, o wulli, ɗum waɗi ɓiy am debbo wulli. O tuumi mi wonde ko mi waɗi mo mettini, mi waɗi ɓiy am debbo wulli. Mi dañii deeƴnude ɓiy am debbo, amma miɗo hulii e makko omo yahra e duuɓi 4, o haalataa, miɗo heɓa ballal NHS. Yumma am kadi noddi janngirde nden 'balor' (ko nafata fuu), miɗo mettini, miɗo hulii Alla jaŋngo en. Miɗo hulii kadi sabu mi yi'i ɓiiƴƴe ɓaleeje, ɗum waawi wonde caɗeele reedu. Miɗo jogii fuu e nder, amma miɗo sokli ballal. Miɗo anndi baaba am e yumma am ɓe njakkan ko ɓe mbaawi yumma am omo defa, baaba am omo walla e jamma. Mi etii yaafnude yumma am, amma o ɗon ɗaɓɓitaako am. Omo woodi nyawu bipolar, miɗo hulii ɗum fuɗɗitake. Miɗo hulii wullere nde bonnata ɓiy am debbo e ɓiɗɗo am gonɗo e reedu, e nde mettere am waawi waɗde mi jibina ɓiɗɗo maayɗo hakkunde reedu bana ɓennunde nden. Miɗo mettini miɗo hulii mettere Alla. Miɗo tuubi ngam haalde haala ɗuuɗka; miɗo caɗta e diina am. Tiiɗno nelnu mi wasiyaaji e duwaaji. JazakAllah khair.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa sokli foofaango, bannda am. Baaba maa malla goɗɗo goo eɓe mbaawi daarde suka debbo oon seeɗa nde aɗa fooftoo?

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Degiraa, Yo Alla hoynu caɗeele ma. Aɗa yooɗi ko heewi. Waɗ duwaawu e sujooda, teeŋti noon e tataɓal ngal cakkital jemma. Alla ina nana ma.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Rabb, reen bannduɗo debbo oo e ɓiɓɓe mum. Aameen.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Dewgal ɗo tooñanngee wonaa ko woodi. Miɗo anndi a wi'i mbi'ataako yo accu, kono se welii-maar (?) hakkilanaa peeje kisal ngam maaɗa e sukaaɓe ɓee.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wanaa maa ko waɗi ɓiɗɗo maa debbo wota haalan. Aɗa heɓa ballal, ɗum weli. Jokku e daranagol makko.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wata a yeeɓu e ko daada maa wiynoo. Aɗa halfinaa e munyaare makko. Allah ko Yurmeteeɗo ɓurɗo.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment