musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Du’aaji am ina jaɓee e fannuuji keewɗi, ammaa dewgal... miɗo sokli wasiya

Assalamu alaykum, banndiraaɓe e bandiraaɓe rewɓe, Miɗo yeewtida on ngam miɗo rewi e sahaa saɗnde, ina heewi mette e mbaadi bonndi. Miɗo yiɗi nanoyde wasiyaaji mon, teeŋtini haa teeŋti heen wasiyaaji ummoraade e ñiɓɓe jokkuɗe ɗum e nguurndam mum en. E nder duuɓi, mi yi’i no Allah jaɓata du’aaji am e fannuuji keewɗi e nguurndam am-golle, binndi, e geɗe ɗe mi yi’i ina waɗataa haa sahaa gooto, ɗe keɓa laawol. Ko ɗum huɗɓini kam. Mi heɓi kadi sahaaji koyɗi puccu ɗi caggal ɗum njuɓɓini e nguurndam am. Wayno, e nder jokkal ngal rewi, mi ñaagii Allah so jokkere ndeen yahata ko e dewgal, mi yi’i koyngal puccu wonde min ngoni e dewgal ngal dartinaa. Lewru ɗiɗi caggal ɗum, min seedtii caggal fenaande, kanko wonii o Musulmanaaki. Kono ko haawnii ɗo: so mbaɗii du’a ngam dewgal, mi heɓataa koɗɗol puccu malla maande woɗnde hono ndeen. Geɗe gooŋɗe goɗɗe-sahaa kala so neɗɗo hollitii kam banndiraawo ngam dewgal, fuɗɗoode ndeen ina yahra welli, caggal ɗum noon haa joofata e ɗaɓɓaaka bayyinaango. Wayno, sehil am yuɓɓinii batu e banndiraawo gollotooɗo diina mum. Min mbaltondiri, min njahii koyɗol seeɗa, o ƴetti numero am… caggal ɗum fay gooto. O noddaaki, o neldaali mesasu, o hokkaali dalilla. Ɗum waɗii ko ɓuri laawol gootol. Mi fuɗɗii miiltagol so tawii ko daliila ruuhuyaŋkaagal woni caggal ɗuum, malla so tawii ko miɗo miiltagol ɓeydaade. Woɗɓe ina kaba geɗe wayno sihir malla gaañiiji goɗɗi gonɗi mbaadi, kono mi yiɗaani yahde e superstition tawa alaa dalilla. Mi nanii kadi huunde wiyeteende “jom suudu jamma” mi andaa so ɗum ina jeyaa e miijooji Islaam. Mi heɓi sahaaji koyɗi puccu ko jokkondirɗi e soobaaku, heewi heen ko e ñalɗi adanɗi balɗe, kono mi andaa ko mbaɗata ɗum. Sahaaji ɗii, miɗo etoo semmbiɗɗum tiiɗnude ibaada am-Tahajjud kala jamma, istighfaar heewɗo, jaŋngude Qur’aana, waɗde ruqya e hoore am. Sahaaji ɓennuɗii, mi yi’i koyngal puccu wonde miɗo haɓa e gorko etinooma memde kam, kono mi ƴettataa koyɗi puccu no maandeeji laaɓtuɗi; miɗo yiɗi tan anndude ko Islaam wi’ata e ɗeen geɗe. Miɗo yahra e duuɓi 31, cellal am noon ina e gasi. Kulol am wonde mi dewotaa, mi dañataa ɓiɓɓe ina ñaama nder am. Miɗo miijoo ɗo fayde to Umra, ngam ɓadtindira Allah e ñaagude dewgal moƴƴal e galle moƴƴo. Ko waɗi miɗo sokli ɗum e nder nder ɓernde: Mbele walaa koyɗol puccu malla maande jokkinde e dewgal ina jogii maanaa? Ko Islaam wi’ata e dow koyɗi puccu soobaaku e miijo “jom suudu jamma”? Mbele gooto e mon waɗii du’a juutɗa taw o yi’aani njeñtudi, caggal ɗum Allah uddi laawol? Eɗen ngoodi du’aaji keertiiɗi malla golle ibaadaaji mo ɗon kollita nde so ɗon ñaago dewgal moƴƴal? Ɓuri teeŋtude noon, hol no mbaɗirtena jikku Allah so e ɗon kulol du’a moƴƴaani jaɓeede? Miɗo yeewtida tan wasiyaaji ummiiɗi e Qur’aana e Sunna, wonaa ɗi mbaɗata on kulɗe ɓeyduɗe malla superstition. Jazakum Allahu khayran to gooto fof jaŋngooɗo ɗum e moƴƴere.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Du'a gooto tan nder sujooda haa Tahajjud ɓuri moƴƴude e teemedere 'maande'. Woto majju tamaro, miñam. Wonande laawol maɓɓe fuu ɗon uddii laawol ngam mo woodani maa haqiiqa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nuttuɗo am, aɗa semmbiɗini haa. Mi heɓii duuɓi 34, mi dewtaama hitaande yawtunde caggal duuɓi 10 miɗo waɗa dua. Wonaa maande, wonaa koyɗe, tan... muñal. Teeltagol ngol ina mettaa haa, ammaa waktu Allah ko timmingol laaɓtungol.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko miɗo anndi ko woni ɗon, goonga. Deƴƴere nde nde yaltata caggal batu ɓuri mettude. Miijito wonde ko Allah hisnata ma e ko wonaa kooƴe. Jokku juulde Tahajjud, aɗa e laawol moƴƴol.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo waawi faamde feccere koyɗol ngol. Miɗo wonnoo kadi mi ƴeewtindira no feewi, amma annduɓe mbiyi wonaa koyɗi fof ngoni maandeeji. Waɗ hakkille maa e dewal maa, keddina ko heddii koo fof e juuɗe Allah. Umrah ko miijo belngo sanne!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Bandiraawo, mi nanan maa masin. Mi duwaaki duuɓi ɗuɗɗi mi woyana haa mi ɗaanoya ko adii mi yetta jom suudu am. Huunde ballannoonde kam ko mi wiiata 'Hasbunallahu wa ni’mal wakeel' kala sahaa. Wata hattan, kaayeefi maaɗa wonndi saraa leppi.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment