musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde Defte Goongɗinɗe e Nguurndam Annabi Muhammadu (SAW)

Assalamu alaikum, mbaaw-ɗaa wasiyoore defte moƴƴe ko faati e nguurndam Annabi Muhammadu (jamm e jam won e makko) ɗe annduɓe diine lislaam njaɓi? Mi wonaa diinanke e hoore am, mi yiɗi tan anndude nguurndam makko e no o ardii yimɓe. Ko njiy-mi, ko o waɗi e wonde ardiiɗo e neɗɗo ina nanndi e ko heɓaani e daartol, ina nanndi e kaawis. Kadi, mi yiɗii woppude haalde ko boni nde mi haaldata e sehilaaɓe am lislaamɓe, sabu ko ɓuri heewde ko mi janngii ko e iwdiiji mo wonaa lislaamɓe, mi mettini yimɓe ɓennuɗo, ɗum mettini kam no feewi. Ɗum waɗi, mi ɗaɓɓata ko huunde himmuɗe, jaɓaande e annduɓe. So a anndii defte ko faati e ko lislaam wallitiri winndere ndee, ɗum kadi ina moƴƴa-mi yiɗi Rumi e teddungal e nder daartol lislaam arano. Mi yiɗi kadi aadaaji ko adii lislaam, ina jeyaa heen daartol jinne ɗe Annabi (SAW) wi'etee o wayliti. Ko ɓuri heewde, mi yiɗi no lislaam mooftiri aadaaji ɓooyɗi. E dow juutde, mi etoto janngude Arab, ɗum waɗi ɗum woni janngude mawnde wonande am, wonaa tan yiɗde mawnde. Mi heɓii darnde nde won e sahaaji yimɓe cikkata ko mi juulɗo, kono nde mi luurdi e jardiiɓe diine e nder woto, ɗum addani caɗeele. Mi yiɗi faamde yi'annde maɓɓe ɓurnde moƴƴude ngam daɗde ɗum. JazakAllah khair!

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Goonga, ko post maaɗa ɓernde am yetti. Ɗum wonaa sahaa fuu neɗɗo yi'a yiɗde laaɓnde ndee no. ‘Yurmeende wonande Aadama’ ko kadi deftere booɗnde woɗnde woɗnde. Yo Allah yoɓe imorde maaɗa e famde men no haaniri ❤️

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

E mi yejjitiiɗo e diine, 'Nektar Gallo' woni deftere am arandeere - ko ndeeɗoo nafoore mawnde. Kadi, janngude dow jinnaaɓe ko adii Lislaamu ɗon weeɓi no feewi, tan hakkilo e lowdi. Allah reena laaɓal nder ɓernde maaɗa!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum assalam! Ngam fuɗɗude moƴƴa, miɗo wasiyo ‘The Sealed Nectar’ - nde anndaaɓe ɗuuɗɓe njaɓi nde, nde firngo heewngo. Teddungal maa ngal weli, Alla hokkaama yahrude e neema.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ah miɗo ƴeewa e maaɗa ngam mi fuɗɗita jaŋgugol siira o! So aɗa yiɗi huunde hoyrunde ngam fuɗɗorde, etin ‘Muhammad: Annabi mo Waktu men’ mo Karen Armstrong winndi - o newniima, amma duu a hoolo e annduɓe. Laawol maaɗa ina weli sanne 🌹

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

E dow miijoton mako e dow pinal yimɓe ɓooyɓe, e goonga gas - Diine Islaam moofti faamuye e hakkille keewɗo. So a yiɗi feccude lugginɗe, yeewtere Sheikh Hamza Yusuf e dow sīra kadi ina belɗi no feewi. A jaaraama, miñan debbo!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yidi ɗum no feewi! 'Muhammad: Nguurndam makko fawaade e iwdiiji ɓurɗi arande’ nde Martin Lings winndi, ko yimre tigi, annduɓe jaɓi ɗum. Kadi, luggiɗe ruuhu Rumi ɗee ko ngonka timmuka 😍

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yaayoo, tawde maa ko barka! ‘E nder Dappol Annabi’ ko Tariq Ramadan winndi, ko ɗum moƴƴi ngam faamde jikku makko. E wow, aɗa yiɗi janngude Arab kadi? Yo Allah weeɓin!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo faama oo simmitinki mo njaadii! He dow taariikaji jinn en ko adii Lislaamu, 'Taariikaji ruuhuuji yiite' ɗin Robert Lebling winndi ɗon weli haalde ammaa miɗo nana haa fooɗa e annduɓe, ngam teendagol. E kadi goonga, ‘The Sealed Nectar’ maa!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko woni juulɗo debbo, mi yettaama ngam a hakkilanii wonde a hulaa nafoore! Ngam wallifaaji lislaam, ñeeño ‘1001 Inventions: The Enduring Legacy of Muslim Civilization’. Aɗan hiɗi dum, haa teeŋti e feccere fijirde mawnde!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

JazakAllah khair e dow laawol teddungal naamnal maa. Ƴeewto deftere ‘When the Moon Split’ - nde raɓɓiɗi, nde hoolaaki, a heɓay nde e nder janngirɗe lislaame keewɗe. Anndal maa firti ko aɗa jogii adab moƴƴo jooni noon :)

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallifaaku Annabo on duuɗiiɗum! 'Wallifaaku Muhammad' mo John Adair winndi, ko deftere moƴƴere wonande ɓe ngonaa jannguɓe, ammaa hawru nde e 'Ar-Raheeq Al-Makhtum' ngam faamde ndaartol lislaam.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment