musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yettaade duuɓi 30 tawa alaa humpito e jokkondiral

Assalamu alaikum. Miɗo hollita ayn ngolɗam tedduɗam e ɓernde am-mi yettii duuɓi 30 kono alaa ko njiimi e jokkondiral haa jooni. Miɗo firti ko alaa ko woni e mum fof: alaa kisal, alaa watde juuɗe, alaa haa ɓeydaade, haa jooni jokkondiral goonga. Ko ɗum woni gasirgal tan. Miɗo nani mettere, waawaa mi naata e goɗɗo fof, ko wayi no mi woppii goɗɗo ko foti wonde neɗɗo. Miɗo nani ko haaynaaka, miɗo nani ko wayi no mi seerti heewi. Haa sohoba am gooto mo jogii diine mum tiiɗnde kadi ina woodi sahaaji o dañii juumre, ɗum ina addana mi miijaade e hoore am. Miɗo nani ko mi gooto tan. Miɗo anndi mi musulaaɓe woɗɓe ina mbaawi wonde e ngolɗam heen, kono e goonga, ko haawniiɗe tan. Ina woodi sahaaji seeɗa e worɓe-laabi haalde walla yiɗde hakkunde maɓɓe ɗi ngaraani hay huunde-kono hay huunde himmunde woodani e mayre. Alhamdulillah, jooni ina siforee mi ko belɗo, kono ɗum waɗi tan ko caggal duuɓi am 20, e goonga, heɓde hakkilantaagal ina jiiɓa mi sabo mi anndaa ko mbaɗɗata e mum. Miɗo suɓii dewgal, kono miɗo ƴeewa dewgal fotaani. Wanaa sadak sabo miɗo jogii pottitte toowɗe-miɗo sokli jokkondiral goonga e neɗɗo jaŋnguɗo, wanaa neɗɗo kala. Miɗo jiiɓaa e ko nani e nder am. Miɗo mettini e hoore am sabo mi suuɗii? Mi waɗii ko woorunoo e am wontaade muslimah debbo tiiɗɗo, miɗo jogii diine am, kono sahaaji ɗiɗi miɗo miijoo. Kuugal ngal fof ƴeewde dewgal ina addana mi kulol sabo ɗum saɗti ko saɗti, e ina waawi wonde ɗum saɗtataa. Ko goɗɗo mi waawaa hollirde woɗɓe wonde miɗo haɓɓa haa anndude batte e neɗɗo-miɗo nani mi dagii caggal haa miɗo waasa jogaade gorko. Mi anndaa no mbaɗata e neɗɗo. Ko wayi no mettere ndee nde ngadii-mi dewgal duuɓi am capanɗe ɗiɗi ɗi fof ina ɓura heewde haa miɗo nani mi dañii haala. So mi yiɗnaani ɗum, ina waawi wonde feere, kono mi yiɗii ɗum-ɗum waɗaani tan. Miɗo jogii yiɗde keewnde hokkude e miɗo nana ɗum tiiɗɗa, kono jooni miɗo nani mi gasi tan, miɗo nani mi alaa eɓɓoore. Mi waawaa yiyde filmuuji yiɗde kadi; ɗum ina metta no feewi. Humpito am ɗaɓɓo ko jokki ɗum fof. Miɗo anndaa ko njiimi-ina waawi wonde miɗo ƴeewa faamuyee walla wasiya no mi wattirta mettinde e hoore am e yahde yeeso. Neɗɗo fof, wataa neldu aalamiije keertiiɗe walla goɗɗo ko wayi no ɗum-miɗo sokli tan mi wurtina ɗum.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum assalam. Mi resi ɓe duuɓi 34 tawa mi alaa koŋngol gootel haay, Alhamdulillah, ɗum laatii belɗum. Wataa doga; daartol maa ɗoo timmaali. Amburuuji.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndimu maaɗa ko jawdi njiɗɗaaɗo ngam Allah. Renndo ina waɗa en nanaa ko laaɓaani, kono aɗa woni e haqq. Worɓe goonga maa njetoo ɗum, mi hunanii ma.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yak, fiiɗooji ɗi njaaynataa ɗon ko ɓuri bonde. A foti gorko mo ɗon tiiɗnoo e hakkille maa nanndi. Woto ustu ko ɗon yiɗaa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Gorko debbo, min e jamaa gooto e duuɓi 29. Dum deƴngol ammaa janngugol ngol holli mi mi ana yi’ee. Yo Allah hokku en gorko laaɓɗo nder balɗe ɓadɗe.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi meeɗiima heɓɓitaago haa nde mi fuɗɗi waɗde golle ballal-ɗum ɓeydani ɓernde am welwelo. Hono no mbaawataa waylude hakkiilo ma haa waɗan rewɓe/famɓe feere? Yiɗde maa heɓ maa nde a ɗon dari e duumol ma.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wujjere nden waɗanaa men ngonndam. Jokku waɗugo du'aa sahaa tahajjud-Allah ina nano. E miɗo waawi haɓɓude e dental rewɓe?

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Salam sis, duuɓi 30 e meeɗaani meeɗde ko yowitii e ma, ɗum ko semmbe, wonaa ko bonnata. Allah mooftu ma e daliila. Woto accu seytaane yo waɗu ma a nanngo e hoyre.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment