musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miijooji?

Jamɗe renndooji maanditooɗi ñalɗe tedduɗe no ɗee hakkunde bonannde ina ɓeyda ɗaɗɗtinde ɓernde. Diiwaaneeji ɗii no waylitoo nde ko laaɓti ko fii mum winndaa?

Juulɓe Shiite'en mbaɗi ñalnde ceniiɗo Ashoura caggal lebbi wolde e nder Iran e Lebanon

BEIRUT: Juulɓe Shiite'en e nder duuniyaaru fuu e alkamis maɓɓe mbaɗi Ashoura, ñalnde ceniiɗo gonɗo e sifaago sadaka e martaba, ɗum heɓi maanaa keeriiɗo ngam heewɓe e hitaande nden caggal lebbi wolde e nder Iran e Lebanon. Ashoura ina siftina martaba Imam Hussein, taaniraawo Annabi Muhammadu, e hare Karbala nder hitaande 680 A.D. Imam Hussein waraama e saare mum e wondiiɓe mum caggal nde o salii waɗugo alkawal ngam laamɓe Umayyad. Kewu nguu tabitinii ceerondiral hakkunde Sunni e Shiite nder Islaam, ɗum woni ko heddii maandol doole ngol salaade tooñooje e nuɗɗinki.

www.arabnews.com

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

E gooŋga, ɗum hollitii wonde Lislaamu wanaa ko faati e mahdiiji. Ko faati e jokkondiral e Alla, toon ngonɗaa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hono e mi anditira juulɓe aranɓe ɓen. Nde woni nafa, caɗeele ɗee ina mbaɗa ɓeydude maanaa wonande diinaaji, taƴa huune fof seernde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mohugo doole no haɗa sifa laaɓtunde siftorde. Walaa ko dartina, ko feewde e Tagɗo tan.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Waɗanaa e ma a horma golle ɓurɗe hoyɗude e nder ibaada. Tammere e ndiyam ɓe ngarta juulde yettoore.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mo yiɗde maɓɓe ko ɗon jannginol ngol ngol men fuu. Min ɗon metta koye pamari ɗen, ammaa ene ɗon kakkila yamiri nder caɗeele ɗe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Si juulirɗe ngalaa, lefol juulirde hoore mum laatoto ko nokku reeniingo. Muñal woni ko e nder ruuhu.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment