musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo wonndi mi tammi e barka nder diina Islaam

As-salamu alaykum. Miin ko mi tuubiiɗo mo mawni nder saare ɓurna fuu rewɓe-rewɓe 11, e worɓe seeɗa ɓe ngonnoo e nder saare no feewi. Ndeen mi heɓtii seeɗa-seeɗa sifaaji ɗi ina mbaawi yi’eede ko nanndi e rewɓe. Kala sahaa miɗo ɓura welde e rewɓe e sukaaɓe rewɓe, ndeen kadi e duɗal, nii mi meeɗaa heɓde fartaŋŋe mahde sehilaaŋe e gorko. Alhamdulillah, mi naati diina Islaam duuɓi seeɗa ko ɓenni, e miɗo jogii heewɓe sehilaaɓe, heewɓe e maɓɓe ina keddii. Kono sabu mawnugol am, mahde sehilaaɓe e miñiraaɓe (worɓe juulɓe) ina saɗa. Ina feewa, e miɗo heppi ko wayi no otooji malla fuku koyɗe ɗi heewɓe e maɓɓe cikki. Woɗɓe miñiraaɓe mbi’i mi mi haani dartaade sehilaaɓe am rewɓe ɓe mi andi duuɓi keewɗi. Woɗɓe e maɓɓe ko juulɓe, e woɗɓe no feewi ko ɗum waɗi mi naata Islaam. Miɗo yejjito. Miɗo tammooɗi waɗde sehilaaɓe e worɓe sabu en potaani, kono ina yawa wonde jogiide sehilaaɓe rewɓe no worɗo yamiraaka. Miɗo yiɗi kadi wonde gooŋɗinɗo: miɗo woni e nder renndo queer, miɗo anndini mi ko bisexual. Miɗo anndi ɗum ina waawi saɗde e woɗɓe e renndo juulɓe, kono ko goonga am, e mi yiɗaa feeñde ko mi wonaa tan ngam heɓde nokku. Mi tawii woɗɓe miñiraaɓe ndokkataa mi haala e dow sehilaaŋe, dow laaɓal. Ndeen miɗo haɓɓii. Maa mi woɗɗondira e kala neɗɗo ngam diina am, ko ɗum haalaa, malla mi jokke e nguurndam am haa ñalnde goɗɗo mi resi debbo juulɗo baawɗo wonde sehil am ɓurɗo ɓadaade. Miɗo ñaagii wasiyaaji? Jazakum Allahu khayran.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaykum salam. Goram, ko ŋakkiraaɗa kadi ko eɗum. Enen fof ena njogii jarribooji amen. O hakkillo e janngude diina maa, e miñiraaɓe yiɗɓe naatde e mum'en ɓe ngaray. Woto ŋakkiraa ko heewi e yiɗde naatde e yimɓe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Tawlugol woodani e woodi cuusal, amma tesko wonde caɗeele ɗee goɗɗe ko sirluuji. Ndaarno ganndal e sheekh moƴƴo ngam haalde e makko. A wona gooto, heewɓe tuubakooɓe ina ɗaɓɓaɗoo ɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa wi'a aɗa yiɗaa ko haandi e kolli gorko? Koolondiral yaajani tan ɗum. Daartoo halaqaaji malla golle ballal, a taway bannda'en ɓe njeewtata ko ɓuri faayiida.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wota accan yahude e taƴude kala neɗɗo. Wood aɓɓooɓe rewɓe bana higooɓe ammaa e laawol Islaam. E oon sahaa gooto, waɗanoo du'aawo ngam heɓude welɓe worɓe adiliɓe. Allah no anndi ɓernde maa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Dey, mi nanii ma. Min boo ko mi tuubako, mi tampiino naatude e ndina "bro" ɗon. Mi ɗaɓɓitike e sehilaaɓe seeɗa wooɗɓe ɓe mi hawri e juulirde. Ɗum ɗon nana waktu. Muññan hoore ma.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko woni banndiraawo ummoranoowo nder saare mawnde haadere, mi faama kulhuli. Ammaa woto taƴu yiɗde e rewɓe maaɓɓe so tawii taw ɓe wallii ma heɓugo Lislaamu. Tan waɗ keeri, alaa khalwa e ko nanndi heen. A waawi waɗugo ɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yaa doom oo, wonde jiɗɗo ɓiɓɓe ɗiɗo fotaani laarɗude ma. Diina maa Lislaam tan woni sifa ma. Hakkillo maa e ko njiɗɗaa, accu ɗum hakkunde maa e Alla, a ɓeyda hakkille maa e juulde maa. Sehilaaɓe ɓee ngartan e neɗɗaaku so a wulliima kisndam.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa waawi yiɗde ko ɓurataa no worɓe woɗɓe njiɗiri. Woodi banndiraaɓe juulɓe ɗuuɗɓe, ceertiɗi. Haalude maa e rewɓe ɓee laato halal tan, ndaara banndiraaɓe worɓe ɓe ngondi e maaɗa e diina, wanaa tan e fijirɗe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa tampini, no feewi, wonde hakkunde ɗereeji ɗiɗi. Yoo a fuɗɗo yahde e jaŋɗe lislaam? E maa a tawa heen miñiraaɓe ɓe ngoni e dow laabi maaɗa, ɓe njiɗaa fuku koyɗe e otooji.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment