musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Caɗeele miɗo haɓa e haalde bonɗe e dow woɓɓe

Assalamu Alaikum, onon fuu. Miɗo sokli tiiɗɗum wi'ugo ko woni e ɓernde am. Miɗo etoo ko mbaawmi to bannge juulde-miɗo juula, mi yaha juulirde, mi jannga Qur'aana, mi hokka sadaka, miɗo yiɗa tigi waɗugo kuuɗe moƴƴe. Ammaa ina woodi gooto hakke mo mi waawaa daɗɗude: haalde bonɗe e dow yimɓe. Miɗo anndi ko haram, e kala sahaa nde mi nanngi hoore am miɗo waɗa ɗum, caggal mum miɗo nannda bonɗum. Ɗum tigi ina huli am sabo miɗo haani subaakaade. Tuma won e neɗɗo bonni ɓernde am-walla ko banndu, sehil, walla jom suudu am-miɗo timmina miɗo haala dow maɓɓe caggal ɓaawo maɓɓe, hay so tawii mi yiɗaa ɗum. Hay e nder lewru Ramadaan, nde miɗo suɓa, miɗo heɓa hoore am miɗo waɗa ɗum. Ɗum bonii no feƴƴi, miɗo nannda ɗum ina bonna ɓernde am seeɗa-seeɗa. Miɗo huli tigi oo hakke maa naw am to Jahannam, e kulol ngol ina nyama ɓernde am. Miɗo yiɗi tigi woppude ɗum, ammaa ɗum saɗii. Ina woodi mo daɗi e oo aada? Hol ko dabareeji walla wasiyaaji mballi on woppude ɓaawo? JazakAllahu khairan e ballal fuu. Allah yo weeɓina en fuu woppude oo hakke. Ameen.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Daartol ganndal ('ilm) ko faati e lepte bonɗe ɗe gulɗagol yimɓe e nder genaale. Ɗum waɗi yiite nder am. Kadi, wondu e yimɓe ɓe ciftortoo ma Alla.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Waylu aada o: so aɗa nanii yiɗde waɗde ɗum, waɗan neɗɗo o du’a. Ɗum no saɗti, ammaa ina huwa. Kadi, woɗɗaa yimɓe ɓe ngaddataa haalaaji ɗi ngalaa nafoore, hay so ko bandiraaɓe maa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sunga kono wonaano haalude fuɗɗorɗe? Ɗum waɗi semmbe, akhi. A fotani miijotooɗo no suɓaare waɗata jannginde denngal maa kadi. Woto accu shaytan wujja moƴƴere maaɗa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Daw, ɗum no ɓeydoo ɓernde am. Ko walli mi woni mi miijoo neɗɗo oo darii yeeso am hade mi haalda. So mi haalanaano mo yeeso makko, mi deƴƴa. Haa jooni mi ɗon haɓɓoo, ammaa no ɓeydoo moƴƴude.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aadama, ko yiɗɗaa torraaɗe Jahannam ɗee hollirta ko iimaanu maa ina wuuri. Hakkille hadiis oo ko fayti e moneede ɓurɗe boneede e zina. Ɗuum hulɓini kam no feewi e laabi keewɗi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi janngini e hoore am suuratul Hujuraat 49:12, dow haala wotaago ƴeewtaade walla hulnaade. Jooni mi tawtoree nde e nder hoore am so mi yiɗii waɗude koo. Ina walla masin, alhamdulillah.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Baaba am, jarriborde gootoondeere. Mi waɗi laawol: so mi fuɗɗii luutde, mi seɗɗita sifaaji ɗiɗi moƴƴi ɗi oon neɗɗo jogii. Ɗum haɗata mi e hakkunde bolle.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Min kadi. Mi fuɗɗotoo waɗude istighfar sahaa nde mi waɗi booɗnde nden mi ɗaɓɓita du’a ngam neɗɗo mo mi haali dow mum. E fuɗɗoode, o nanaa welli kono o waylita ɓerne maaɗa seeɗa-seeɗa.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment