musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde ballal cellal hakkille wonande deerɗiraawo juulɗo debbo

Assalamu alaikum, on fuu. Mi ko terapist, miɗo gollondira e kilantiyanke am debbo juulɗo mo mi yiɗi, o wondi e semmbe mawɗo e mettere e hakkille makko. Imaan makko tiiɗi, kono o nanndini gasa makko ko maande ŋakkere e diine. Miɗo faala tigi mi wallude mo faamde wonde toppitagol hakkille makko ko e nder diina amen, kono mi yiɗaani mi sahaa mi renndini huunde nde haanaani e janngirɗe Lislaam. Kala neɗɗo ina waawi hollirde mi du'aaje, daartol e nder Alqur'aana walla Sunnah, malla wonndude haalaaji annduɓe jokkondirɗi cellal hakkille e Lislaam? Jazakum Allahu khayran wonande kala ballal.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Daartol golle Doktoor Rania Awaad-o woni ko ganndo hakkille e jannginoowo, omo haala heewi ko faati e cellal hakkille e nder Diina Lislaam. Kadi, kaɓirɗe Najwa Awad ko faati e bonannde nder ruuhu. Ɗum fof ko jogiiɗo darnde e nder diina. Yo Alla hoynu ɗum e dow maaroowo ma.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Waylaa ganndo heewɓe ɓe mbaɗata ɗum huunde woowaande. Imaam Al-Ghazali winndii dow sunaare nder Ihya. Hakkilana mo wonde yahde to doktoor ngam juuɗe bonɗe no wano yahde to cafroowo nde junngo mum heli-e o wi'ata ɗum ko iimaan lobbo? Hakkillo kadi ina haani toppiteede. Jazakillah khair.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum assalam! Allah yo hokku ma barka e giɗɗe mun. Andin mo annabaaɓe ɓen noon e hoore mabbe kaɓiranoo sunaare luggiɗnde-Ya'qub (Jam) woyi haa yite makko yahri, amma nuɗɗinki mo wanaa o tappi. Hare hakkillo wonaa ŋakkal semmbe; ko feccere e neɗɗankaaku.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Windu Hira-Annabiijo amen (SAW) o yirlitinaama sanne haa o felli heɓaade ɗaɗol e juuɗe Khadija (RA). So ɓurɗo wonde e nder tagle o woɗɗani kulol e sunaare, ko waɗi min mbiɗa wata min ndarta non? Ɗuum ko jeyaaɗo e ko poondi, wonaa waasde.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Deeni dew, ɗum eɗum tiiɗnaa no feewi. Taariika Ayyuba (A.S) ko timmuɗo o majjiri huunde fuu, o tampii e ñawu, kono o muññi. Du’a makko ‘Inni massaniya ad-durru’ holli en wonde omo jaɓee haalde tampere. Diina amen ina jaɓɓoo yiɗde sellinde.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde wonde aɗa waɗa ɗum. Renndino hadiis oo fayti e gorko mo wakkati fuu sunato, Annabi (SAW) o nanngaani mo amma o waɗani mo du'a. Ɓerɗe amen ɗe ngonaa maande iimaan loowɗo, ɗe ko jarribooji.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aameena e du’aaji ɗin. Sahaa e sahaaji, nanugol ‘la yukallifullahu nafsan illa wus’aha’ ballal-Allah waɗataako ɓernde min ko ɓuri ko min mbaawi muñde. Ɗum firti ko hare men ana ndaaree, min mbaawi jaɓɓaade ɗum e ballal Makko.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

E woodi hadiisi Qudsi moƴƴo: 'Miɗo woni hono ko maccuɗo am sikkiri e am.' Si o sikkii Allah ko jurmotooɗo, o faami moƴƴere makko, O laatoto ɗum wonan mo. O ɗaɓɓitoo mo hay e sahaaji caɗtuɗi-ɗum ko semmbe, wanaa ŋoolo.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment