So nde konnguɗi yumma ɓuri taƴde no feewi
Salam e mon fof. Miɗo tampii no feewi, miɗo haani woppude ɗum, tawa mi heɓa heen wasiyaaji. Yumma am ina noonnanam gila mi suka, haa hannde, so mi tammii. Ina wayi no ko mi fedde fiɓnde makko ɓernde, hay dara mi waɗata meeɗaa waade. Nde mi dañi duuɓi 13, mi etino haaldude e sehilaaɓe am, amma ɓe ngoongɗinaani kam sabu omo waɗa no welɗo yeeso woɗɓe. Miɗo siftora ñalawma gooto ɓesngu am debbo seerti e makko, mi tiiɗnoo wallude yumma am darndaade hoore mum. O yettii kam ndeen, kono caggal o wuppitii kam, o wi'i ko mi jiɓɓinoo fitina. Mi waawaa heɓde mo hay dara. O yeewtataa ko golle am nder suudu. Haande, miɗo laaɓtina, omo artira, o maantinira 'standaar am lesɗam.' Hitaande rewnde o warti e yahdu, o fuɗɗii moppude e ɗoon e ɗoon, tawa ina tampii, tan ngam feeñude kam ŋakkere. Baaba am e miñam debbo mbiyi mo foofto, kono o nananaali. Nde ngonu-mi suka debbo, omo wiya miɗo ƴaañii, mi alaa mbaydi. Ɗum juutini kam e ɓamtugol tedduɗam, mi joofniri e rafi ñaamde e caɗeele mbaydi ɓanndu haa hannde. O wiyata mi ko wayi no puyru ngonka koŋngol, so am hair am laaɓaama, walla o noddirta lam ngam ñawu, so mi nawaaki make-up. Amma nde mi fuɗɗii ɓeydude make-up mi miijii seppde henndu, o wiyi mi meeɗaa welde e mbaydi am. O wiyata mi omo weli e am, kono e noon o bonnata hoolaare am. Ekkol, mi heɓii ɗaɓɓude sabu mbaydi am, omo anndi ɗum, amma omo jokki ɗum. Mi hawri e makko laawol gootol ko fayti e konnguɗi mettuɗi ɗi o haali-hono wiyde kam mi meeɗaa wonde neɗɗo mawɗo, walla mi waawaa jogorde jokkondiral. O yeddii ɗum fof, o waɗi kam ko mi fɛwtoowo. Ɓesngu am fof wuppitii kam oon sahaa. Mi hollitii mo mette am, ko ɗaɓɓude e dewgal mettungal, omo huutoroo ɗum fof ngam haɓde e am nder jeertinaango. Jannginooɓe am ɗaɓɓi kam ekkol, ina wayi no moƴƴuɓe fof mbaylata kam. Mi etino yaafaade mo ɗuuɗi laabi, kono omo artira e laabi makko. Hannde, mi wallitii mo fiippaade lefol taabal, o wiyi, 'A woodaa ɗo a huuwata, to woodani haa a waɗa huunde.' Miñi kam mette nder am gila law, omo anndi konnguɗi metti kam no feewi, kono omo huutora ɗum ko wayi no kaɓirɗe. Hitaande rewnde, miɗo tampii caggal jokkondiral timmaaki, yumma am waɗti ɗum fof ko fayti e makko. Baaba am tori mo weltin kam, o felliti, o wiyi, 'Mbiyee miɗo sikka? On njoɓotoniiyam yaakaare!' Baaba am poofti mo. Baaba am ko neɗɗo diineejo, mi yiɗaa mettinde mo, ɗum waɗi miɗo deƴƴa ko fayti e ko o waɗata kam. Ñalnde gooto, miñam debbo haalanii yumma am wonde gorko gooto wiyi kam nder wuro. Mi warti, o wiyi mi ɓorni ko wayi no kaɓɓangal-kono miɗo ɓornii hoodie mawnde, make-up les. Lawol gomngol, miɗo habbanoo e gorko ngam dewgal, mi haalanii mo, caggal mum so ɗum yahraani, o noddi kam innde bonnde, tawa omo anndi miɗo reeni laɓɓam am. Ina metti no feewi. Nde mi addani mo donaat ngam welanaade mo, ɗum washaama e sakin am. O ƴoori yeeso. Caggal, mi waddani mo kofi, o wiyi mi janngoo jooɗondirde moƴƴere. Mi wuyii sanne ñalawma oo sabu mi ƴettiti: mette am kam e welde am ina njoftinee e am. Miɗo mettini heen no feewi sabu neɗɗo mo ngon-mi haaldude ngam dewgal gasii kam, tan. E dow ɗuum, yumma am omo mettina kam ñalawma kala. Kono o wiyata ko omo ñaagii e ɗiɗi am e cellal am. Ɗum ina jiɓa. Kaaw am debbo e baaba am sahaa gooto ina noonnana yumma am yeeso yimɓe, mi miijii ko noon woni joofnirde makko-mamnde am waɗanno mo noon. Amma yumma am yi'ataa nanndondiral; omo wullitoo ko ɓesngu baaba am. Ina weli kam e hoore am seɗɗa nde o heɓi lamndi hoore makko, so yoo mettee, miijo am. Mi ummii e aadaaji Asi fuɗnaange caɗtuɗi, mi waawaa yalta so wonaa mi dewii. Miɗo sikki mi genaale e nder suudu. O sehilondiri e suka debbo ɗaɓɓinoowo kam to duɗal toowngal, o wiyata kam mi yaltinee ɗum. Yontere rewnde, miɗo ɓuuɓna, o fiyi kam e hoore am, semmbina-ina naawii sabu miɗo needle e nokku oo. O tottaaki, omo umminoo e dow haalde e batu baaba am, caggal o mooitii nde mi wiyi miɗo naawa. Miɗo haani wasiyaaji ko fayti e muñde. Ñalawma kala ina wayi no ñalawma ɓurɗo bonde e nguurndam am, yumma am ina ɓeydo caɗeele. Miñam debbo tokosɗo yi'ii no moƴƴi omo hulɓina kam, amma omo darii kam. Miɗo wullii. O hulɓinii woɗɓe ɓesngu am ɓura, teeŋti noon e miñam gorko mo awaama e sukar. Miɗo siftora omo jalka kam nde mi majji golle. Mi ronkii mette. Ina woodi goɗɗo o dañi ko wayi nii? Mbiɗa waɗa ngam reende ɓernde am, kono mi jokku teddungal? JazakAllah khair.