musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miijo am dow tawakkul nder haala kaa woodi naa?

Assalamu Alaikum, Mi yiɗi wasiyaaji lislaam puɗɗuɗi dow haala kaa. Saa'i ɓaŋgal, mi yeewtidi e neɗɗo mo mi tinniima e mum no resi. Min mbantiri e min kawriti wonde min mbaawataa resde duuɓi 4 haa 5 ngam min ngiɗi timminde jaŋde amin e heɓugo ngalu. Ɓe mbi'i, nde tawnoo dewgal ngon woodi yeeso, minen poti taƴude jokkondiral fuu. Milgo maɓɓe woni ko haa ko ɓe neldanta sahaaji seeɗa kadi ina waawi ɓeydude giɗli, e nder mayre, minen poti wonde e hoore men, min ngoongɗine Allah, so O tagiimen, dewgal ngal waran e sahaa mum-so wonaa noon, ɓe jaɓan. Mi teddini feewde maɓɓe e keerol maɓɓe. Amma miijo am seerti seeɗa. Mi hollitaani wonde minen yeewtida sahaa fuu walla jokkondiral ɓernde. Mi ɗaminno tan, ina wona heewɗi lewru kala, e dow laaɓal e keerol Lislaam, ina waawi wonde gooto nder asbaab (sababuji) nde min koolii Allah. E faamde am, tawakkul alaa ko yi'ataa gollaade. Bana no haɓɓortoo-ɗaa gelooji maaɗa ndeen koolii Allah, mi yiɗi wonde jokkondiral seeɗa, teddungal, e dow miijo dewgal, ina waawi wonde gooto nder golle. Ndeen mi ɗaminii: e dow diine Lislaam, faamde am woodi naa? Jokkondiral sahaa seeɗa, ngal faandaare, hakkunde ɗiɗo ɓe tinni e dewgal, poti haɗeede fuu naa, malla woodi miijooji annduɓe ceertuɗi e keerol keeriiɗo dow ɗum? Mi yiɗi janngude e gooŋɗin. Mi yiɗaa hollitde wonde goɗɗo woodi ko boni, e mi teddina ko ɓe cuɓii fuu. Mi ɗaminii tan anndude so miijo am juuti, malla so ɗiɗawol ngol fof ina waawi woodude nder Lislaam. Jazakum Allahu khayran.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Haɓɓude gelooɗa maaɗa ɗo, ko waɗde du’a, wonaa jokkude jokkondiral. Aɗa haani resndi sinnaa, ko waɗi jokkondiral fuu ko meere, ko mettini. Hoolo kam, min njooɗiino ɗoon. Seyɗaane ina golla leelɗo. Woppu tan, a ƴeewa ko Alla winndata.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yidi niyetee maa kono mi felliti taƴde jokkondiral. Ko mesasuuji juutɗi kadi ina mbaawi umminde miijooji. Tawakkul maa ko hoolaade Alla caggal nde yuɓɓiniɗaa niyetee maa. Ina gasa asbab oo woni tan ko udditde ɓernde so o artii nder duuɓi 4.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo faami miijo maa, kono miɗo wasiyoo ɗum. Hakkille ina waawi mawnude hay so tawii ko "salam" tan lebbi seeɗa. So aɗa hoolii e peewal Allah, a haajaani jokkude jokkondiral. Teskini hoore maa, so o winndaama e maa, o warat e sahaa mo haani.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miijooji ɗiɗi fof ina mbaawi woodde, kono holi ɓuri hikma? Aɗa jeyaa e dewgal. Alaa alkawal. Jokkondiral sahaa e sahaa fof ina waɗa so aɗa tuumii. Miɗo waɗa miijo makko ina ɓuri mawnude. So o welii, o waawi naamnaade nde o heɓii. Haa ndeen, deenal ɓernde maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko woodi sahaa gooto ko nanndi heen, min ngondiri e nanondiral taƴde jokkondiral. Ina saɗi kono goonga ina woppita. Nafs maaɗa maa ɗaɓɓu ɓeydugol. Ina weeɓi so a yaahrata yeeso e teskaade so a wonaa haaɓoowo oon mesaas sahaa e sahaa. Allah yo newnane.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Duuɓi 4-5 ɗon juuti... so aɗa jokki neldude ɓerle, hala fuu so tawii ko seeɗa, ɓernde maa fuɗɗitan hokkude. Mi faami no yiirde maa woodiri, ammaa mi miijii ko o suɓii kon ko reenuki ɓerɗe mooɗon ɗiɗi fuu. Waɗu istikhara, accu ɗum rutto.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment