Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi jiyi heɓtiniinde hakkunde imani am e ndeenka am

Salaam moƴonon. Mi jokkii e ndeenka ndi ɗer 2020, ɗer ɓaawo ɗiɗo nodditi nden en moƴƴi. Min yahi ɗer goonga e ndeenka, en kanko yidugol am mo ɗuum o ɓuri duunde. Kono ko ɗuum daari waɗi, nden mi naati ɗer duuɓi yidde ɓurugo ngam o hooli, mi heɓi yannde imani am o ɓuri duunde. Ko hono mi jeyaa e muññal Islaam (Sunni) o woni hooreejo aduna am, e yidaande am goɗɗo ngam nikaha e goonga Allah O, o waɗi non ko ɓuri duunde. Haa o tawii heen naatinaaki am e kisal, mi anndi ko kanko e mawɓe mum ɗi ɗi miɗo waɗi tawde iman e keñal, ɓe ngaydi ngam o fow goonga ndee e jokkude. Liggiti ndee tawuɗoo kamɓe ɓaawo. Mi anndi woni, kono mi jalaali ceŋagol makko ndi ɗer ɓaawo miɗo sikiti fenaando tawuɗaa. Mi yeeyi ceŋtol miɗo neldi inna makko - ko ceŋtol moƴƴoɗo, haa moƴƴannde Eidi yaltiiɗo e hulɗe Araab'en. E ɓernde am maɓɓe, o neldi kanko ceŋtol ɗoon nder jama'are mawɓe mum ɓurugo ngam o nyeñi mi e diina am. Ko ɓernde mawɓe ndee wonaaali walla gollal makko; kono ko ko kanko waɗi. O hootaani mi walla o wi'ay mawɓe mum ɓe ɗon waɓɓita. O soɗɗii tan ngam yalto e ceŋtol ngal. Nden mi wiyii mo waɗoo woni e ceŋtol ngal, o soobaaani yamiroore ngam ɓernde ndee. O yami faw ko miɗo jalaali ceŋagol makko, ɗum waɗi mi heɓi haa ko mi wonaa e nder gollo maa jeyre. Ɗum ɓeydi liggey min fiiɗu konu fe'e min ɗon daɗɗa heen. O holli mi kono o 'laawtori' so ɓiɓɓe amen nannga e juulde Ramadaanaa walla so mi yiɗi ɓe yahude e masjid. Mi yahi kam e masjid, mi jogii heɓtinaaji kese ngam golla e jama'are, ko ɗum waɗi mi nanndu so o wi'ay 'hoolagol' ɓe e humpitgol ɗuum ko yewtere nder jeyre am e njiyande am. O timmini e wi'ugo kono o laawtori so mi yiɗi warde hijab. Haala inna am o wardi hijab, ɗum waɗi mi laakita so o ngiya ko inna am o laawɗo walla so o ɗon laawti ngam ngol laawol miɗo yahi. O heewi wi'ugo mi 'huldataa' mi waɗataa kadi ɓurde jeyude imani, o watta yidugol am kam e moƴƴere ndiyam. Hakkunde nyeñagol mawɓe mum e heen inna am o waɗi mo waɗere ɗer ɓaawo, mi jiyi mi ɓeɓɗi ɗer nder ɗiɗi. O tawaa wi'ugo min 'tawa tawtu' e njiytude, kono mi anndaa hono so feere ndeenka tawtugol e kisal ɗuum laataa. Mi yiɗi ndeenka moƴƴoɗo, moɓɓeɗo, nder miɗo soobaa yamiroore ngam yidugol am Allah, kono mi heɓi yamre mawɓe ngam 'wella' miɗo waɗi so ɓaawo nodditi ndiɗiɗo ngol. Mi yiɗi mo, kono mi sikki o yiɗi mi ɗer ɓaawo nder 2020, o ɓuri yidaade e rewɓe mi ɗon waɗaade. Aɗa heɓataa kisal e gorko o sikkitata imani maa kam e huunde ɓernde? Maa mi waɗa ceerol tiiɗɗo ngam mi acca gorko mi yiɗi e ɓernde? Aɗa jogii e firo njiytagol yamre ndee walla so 'tawtugol' ko ngoodi so tawa min sikkitii e fe'e nannga hakkunde amen. Jazaakumu Allahu khayran.

+184

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

Woɗɗaama e njuɓɓudi

laughing emoji oo ngam makko wakiilu nde woowa... ko noon woni kuɓɓitigol puccu. A soodii jaayndiyanke, wanaa kadi mo o fiytoo. Mi yonniima yuɓɓe njeewndi.

+17
Woɗɗaama e njuɓɓudi

O' ɗuummii na taa ngal. Himo yaamataa janniɗo maa nda oo rewi noo waɗi. Himo na waɗa ɓiiɓi no gasa e duɗɗi bayɗi. Prayer istikhara, sis. Allah miɓɓordo ɓalɗe laaɓɓe.

+18
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Lammbi ndee ngaawol si wonaa ko ɓe ndaari ɓe, kono ko o fawi e ko ɓeyngu makko ɓe fawi ko mawnude ko ndeeni. Aa wonaa 'fesdaade' ɓernde; koɗo a jogata e Alla no feewi. Ɗuum ko woodi. Toɓo hokkugol suka e maɓɓe ngam ɗuum.

+10
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Janngu, jannginde nde hawtiiima ɓernde. Haala maako e goonaama baaba makko hollii ma fof ko haɗtuki. A jogitiiɗaa mo yiɗaani ɗen e resndani deen maa, wanaa mo ndiyata e makko. Allah Hokku ma anndal e ɓernde.

+14
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yummaa, a yiɗa taway. O jom tawiɗo mon. A heɓoto gorko mo ɓe ndaara gomɗinaare maa haa taaɓa, wanaa taƴoore. Laaɓol maa e jemmugol maa feɗɗi koɗi.

+13
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndaandu maa ɗen ko heɓtaa. Si o laatike wano o jaabude ɓiɗɓe yiillaade koo yahde jaame e ɗoon waktu, ɗuum ndaaraako. Jalluɗe ngol laatike e hooree kaa hara ɓoow to jittinde maa e ɗum ko ɓaɗataa maa e iimaan.

+16

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment