musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko waɗi en ngollortoo e no en ƴeewndirta cellal amen e nder Lislaam ina waɗana men njeenaari ɓeydaandi?

Salaam fof, ɗum woni ko woni e miijo am hannde. Goonga, heewɓe e amen ina etoo no feewi ɓeydude iimaan amen, kono ɓalli amen? Ɓe ngoppii ɗi bana ko ɗi ngalaa nafoore. E oon sahaa kadi-yimɓe ina njalta e golle dingiral haa ɓe njippii e juulde maɓɓe walla jokkondiral maɓɓe e Alla ina famɗi, aɗa faami? Ina haawnii no feewi no en ceerndirti ɗum. Bana ko toppitaade cellal maa e diina maa ko jannde ceertunde timmunde. Kono Annabi men giɗo (yo jam won e mum) haaliino dow semmbe, ñaamde e misaali, e jogaade hoore-muñal. Ɓalli men ko amana ummoraade e Alla, eey? Kono e nder pelle lislaam en, yeewtere dow ƴellitaare neɗɗo famɗi ko yowitii tan e jogaade cellal. Mi wiynaa wonde fof en poti ruttaade e diidi walla hoɗde e cuuɗi teddeendi. Miɗo haala dow huunde himmunde-heɓde cellal haa a waawa juulde e hakkille e semmbe, toppitaade rewɓe maa e sukaaɓe maa, wuurde nguurndam ɗam leelnaani. Ko woni tan ko nehdi e ko ñaametee e no dillirtee. Maa mi tan woni yi'uɗo ɗuum nguleeki? Malla renndo mon kadi ina haɓɓondira e mum? Miɗo yiɗi no feewi nande no on fellitorton hakkunde wonde e nder ruuhu seedto e celluɗo e banndu.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A woodaani gooto. Mi fuɗɗii dogdu caggal Fajr, ɗum ɓeydi semmbe am ngam juulde. Potittal woni sabaabu, hono no hadiis oo woniri fii hulɓe e juulde, woto ɓeydu e maɓɓe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kor, a hiitii no feewi. Miɗo anndi heewɓe e banndiraaɓe men ɓe mbaawaa janngude alqur'aana no feewi kono ɓe ndaŋɗa so ɓe ƴeŋiiraaɓe darnde juulirde. Ɓanndu men ina jogi hakkeeji e amen.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo faama ko mbiiɗaa kono, worɓe ɓeeɗo ɓe mbaltinta semmbe ɓanndu ko ɓuri heewde, ɓe ngoppitaa sahaa ɓesngu. Dengeede ko saɗti, aɗa foti haaɓaade laaftaade niyya maa.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment