musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiyngo Jannguɓe Non-Muslim'en dow Sincirity Annabi Muhammadu (SAW)

Bismillah, ɗo woni wonde haalaaji e jannguɓe wonaa Muslim'en ɗi hollira no heewɓe jaɓiri pottital timmungal Annabi men mo yiɗaaɗo, jam suusaa e makko: "Mi nanndi e miijo am Muhammadu o waɗiiɗo yiɗde timmunde, o heeraniima miijo makko dow neldigal Allah. O gomɗi sanne e hawrude diineeji fuu ngam moƴƴere yimɓe haa o yi'i koo fuu ko waɗata ko wahyi Allah. Alaa maande puccitaagu-miijo ngoo nanngi hakkillo makko, ɓernde makko, e yiɗde makko." - Abraham Geiger (1896), *Diina Yahuudiyanko'en e Islaam* "Miijo ɓayngu wonde Annabi o waɗiiɓe fenaande, o fenaakooɗo, e diina makko o bone tikki, ɗum fuɗɗiimo fusde... E mawɗo, mi wi'ata aldaa e mawnude wonde goonga. Mi miijo ko timminde, goonga ndernderi yaajɗum woni maande arandeere yimɓe ngonkaaji fuu." - Thomas Carlyle (1841), *Dow Yimɓe Mawɓe, Dewgal Mawɗo e Taariha Dow Mawɓe* (Nde'e: Carlyle o yi'aa jannginoowo, ammaa miijo makko waɗii batte mawɗe e hirnaange, non mi hokki ɗum naftoraade.) "Muhammadu o gomɗi sanne o noddaama ngam lomtinde dewal laɓi koreeji e diina ɓelɗum, hisnoowo ruuhu." - Theodor Nöldeke e Friedrich Schwally (1909), *Geschichte des Qorans* "Alaa ko woni e sikkonde dow pottital e sincerity dewal Muhammadu e gomɗinol makko dow noddangol makko." - Tor Andrae (1936), *Mohammed: Gorko e Diina Makko* "Taarihaajo mo hannde o waawaa miijaade no feewi wonde dilli mawɗo nii fuɗɗinaama e hoore mum pucce. E nokku ɗum, en ɗaɓɓiten daliila adunaaru caggal yaawre saayaade diina keso oo." - Bernard Lewis (1950), *Larabanko'en e Taariha* "Muhammadu o joginoo dalillaaji moƴƴi ngam haɗude wonde jimoowo; o yi'aa tan ko o salii wonde winnduɗo, ammaa o yi'i e goonga haalaaji makko ina njogii asli Allah..." - A. J. Arberry (1953), *Alqur'aana Tedduɗo: Yiyngol e Suɓtaade* "Yamare makko jaɓde tooñannge, jikkuuji moƴƴi rewɓe makko, e mawnude ko o waɗi fuu ɗon holla darnde makko. Wi'de Muhammadu o fenaakooɗo ɗam addana tan ɓeydaare caɗeele." - W. Montgomery Watt (1953), *Muhammadu e Makka* "Ko fewnoo Annabi ngam wongaaku, ko ngonnoo e ɗamngal duuɓi teemedde e njamu heewɗo, ɗum woodi heddude seedantaagol. Muhammadu o yi'aa fenaakooɗo." - Rudi Paret (1957), *Mohammed e Alqur'aana* "Muhammadu o heeraniima sanne wonde Alqur'aana iwri ko e Allah, e ngomnaari ndin mahi mawɗo makko... Alaa ko sikkana dow sincerity makko." - Richard Bell (1970), *Bell's Naatgol Yiyngol Alqur'aana* "Muhammadu goonga ina weeɓi faamde ko ɓuri Muhammadu fenaande." - Maxime Rodinson (1971), *Muhammadu* "Semmbe ɓuuɓɗo e nder nguurndam Muhammadu e sifaa tiɗɗo baawɗo ko o heɓi sanne woni gomɗinol makko wonde Allah noddi mo. Gomɗinol nii, nde tabitinaa, wooƴataa sikka e ina jogii batte mawɗe e woɗɓe. Jaɓɓere nde o huuwtorii no joomiraawo Allah nih hawjini haalaaji makko laamu." - Alford T. Welch (1993), "Muhammadu," nder *Encyclopedia Lislaam* "Ko heewi dow Muhammadu ko laaɓaani, ammaa en mbaawii haa jooni haalde heewɓe e hoolaare. Ko ɓuri fuu, en mbaawii aanndude no feewi wonde Alqur'aana ko dental noddaango o renndini, e miijo wonde ɗum wayhinaa e makko e laawol Allah." - Patricia Crone (2008), "Ko En Anndi Dow Mohammed?" "Caggal Laawol Jaŋngugol, jeyngol ngol waɗii, e Annabi o fuɗɗi yiyee kadi no ɗaɓɓoowo timmuɗo Allah mo alaa dalillaaji fenaande..." - Angelika Neuwirth (2019), *Alqur'aana e Duuɓi Cakkitooji ɗii* Yo ɗee anndal, ko woni e taarihaaji goɗɗi e diina men, wallu en faamde goonga Annabi men, jam e barkiije makko. E Allah anndi ɓuri moƴƴude.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sallallahu alayhi wa sallam. Hay análisis teddungal waawaa huccude mawnugol makko, kono ko woni haalaaji ɗii ko fuɗɗoode moƴƴere.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hino Carlyle wi'i ngo, ɗum fetti sanne. Moolo mawɗo waɗataa ko yarateejo. Salawatu alaa e dow Annabiijo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Masha Allah, mi anndaa ko fayti e annduɓe ɓee. A jaaraama sabu yuɓɓinde ɗum, miñam. Iina am tiiɗnii sifaare.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment