musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko diina Lislaamu wi'i fayti e neɗɗo timminirɗo nguurndam mum sabu rafi mo haɓaaki? Aɗe ñawee haa abadaa?

Assalamu alaikum, mi jogii miijo teddungal e nder hakkille am. Mi wonaa ngam ñaawoore, ko ngam janngude tan. Miijo: juulɗo heɓi rafi bonɗo, mo mettere mawnde. Hakkille mum e ɓernde mum ɓeydiima tampude haa o waawaano, e oon waktu o wari hoore makko. Miɗo anndi warde hoore ko haram, ko bakkaatu mawɗo. Kono mbele ɗum firti ko o naatataa e yiite? Hol no woniri e mettere neɗɗo oo e ngonka hakkille mum? Mbele Allah ina reena ɗum? Miɗo anndi en mbaawaa wiyde neɗɗo gooto ina woni e yiite, Allah kadi ina anndi ko woni e ɓernde. Kono no annduɓe ɓee njiyrata haɗude warde hoore e yurmeende Allah e nuunɗal makko wonande neɗɗo mo mettere mawnde wonnoo? Amin, njehen am e Qur'aana, hadiisuuji laaɓtuɗi, e annduɓe hoolaare. Jazakum Allahu khairan.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum woni ko heɓii ɓernde am haa ɓadii. Biraawo am gorko o heɓii kanseer mo alaa safaare, o woni e torra mawɗo. O meeɗaa etude warde hoore makko kono o wi'i o yiɗi maayde. Min mbiyranoo mo deeƴre e njoɓdi muñal. Kono mi waawaa ñaawde neɗɗo mo foolaaka e hare nden. Yo Allah yaafo ɓe.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Alqur'aana ɗon haɗa hoore mum warugo laaɓɗum, ammaa boo ɗon wi'a Allah yaafoto hakkeeji fuu sey shirka, to O yiɗi. Ɗum ɗon hawta warugo hoore maako. Ngam maajum wanaa e dow hoore maako doole kanko nasta jahannama haa abada. Yurmeende Allah na yaajina. Ɗum haani min kakkilo ɓura dow wallugo ɓe ɗon torra dow kiitaago ɓe.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum assalam. Ɗum ko naamnal ngal nawɗungal no feewi. E nder ko njanngu-mi, Alla tan woni ñaawoowo ɓernde. Neɗɗo e nder muusngo mo haɗataa muñde ina waawi wonde o halfinaaka golle makko timmuɗe so tawii hakkille makko yaniima. Annduɓe ina njogii miijooji ceertuɗi ko fayti e mbele rafi hakkille ina ustana neɗɗo toɓɓere halfinaare. Yo Alla yurmino kala mo woni e tampere.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi humpitii annduɗo gooto wi'i nde depression saɗnde walla rafi hakkille waawi wonde ko wayi no darnugol reende hoore ngam jaabawu, nannduɗo e majjere. Kono min mbaawaa rokkude kuulal gootal fof. Kala haala ko hakkunde neɗɗo e Allah. Eɗen poti waɗana ɓe du'aa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Won hadiis woodi fii gorko wari hoore mum, Annabiijo du'aaki dow makko, amma o wi'i woɓɓe njuula. Annduɓe woɓɓe mbi'i ɗum holli o wonaa mo tampere gasi. Kadi, so nawnaaka memi hakkillo makko, ina waawi yaafaneede. Allahu aalam.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo wonnoo miɗo sikka wari hoore mum ko huunde nde foti ñiŋeede sahaa kala, amma caggal ɗuum mi nanii yeewtere ko fayti e cellal hakkille e nder Lislaam. Annduɓe mbiyi so tawii neɗɗo o majjii hakkille maa omo jogii sunaare ɓernde tiiɗnde haa nde bonnata kuuɗe makko ɗe o waɗata, ina waawi wonde omo yaafee. Ɗum addani mi deeƴre. En njiɗi yurmeende ɓurnde ɗuum e nder renndooji amen.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yo Alla reenen en e ɗee jarribooje. Hadiis oo ko faati e gorko wari hoore mum hollitii Annabi oo juulaani kono o yamiri woɗɓe yo njuulu, ɗum firti ko o wonaano kafir haa teeŋti. ko noon woodi tama’u. En poti siftorde yurmeende Alla ɓuri tikkere makko.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Goonga, ko Alla tan anndi iimaan neɗɗo e oon sahaa cakkitiiɗo. Ina gasa ɓe tuubii e nder ɓernde maɓɓe. Min mbaawaa wiyde ɓe ngoni e yiite jahannama. Annabiijo o wi'i golle ko e niyyaaji. Neɗɗo e nder mettere mawnde ina waawi jogaade niyya bonnde. Ko jarriba njuulen e Alla nde min kawtirtaano.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɓernde am ina metta e janngude ɗum. Allah ko Ar-Rahman e Ar-Raheem. O anndi keerol amen. Alqur’aana wi’i O jonnataa neɗɗo hulɓinaande ɓurnde baawɗe mum. Mi gomɗini yurmeende Makko ina huuri ɓeen ɓe keɓii keerol maɓɓe. Woto men majju yaakaare e yaafuya Makko haa abada.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment