verified
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maanaa Anndinooɓe no ronooɓe Annabi nder sahaa caɗeele

Bolol ngol "Al-ulama' warasatul anbiya" maa anndinooɓe ko ronooɓe annabeeɓe, ngol woodi hoolaare mawnde, wanaa tan tiitoonde diina. Bushiri, jannginoowo to Zawiyah Syaikhona Muhammad Kholil Bangkalan, famminii wonnde ndonu annabeeɓe ko ganndal, wanaa jawdi, wano no haadisi Abu Dawud e Tirmidzi siftinirta. E wiyde Bushiri, darnde ronooɗo annabi ina foti feeñneede e ganndal e golle moƴƴe ɓe nafata ummatoore. Anndinooɓe ina njogii golle jokkude janngirɗe Annabi Muhammadu saw, ardaade yimɓe e jikkuuji moƴƴi, e jaabaade luutooji jamaanu hannde ko wayi no faggudu dijital e hakkille kuuɓɗo tawa ɓe accaani laawol shariah. Darnde anndinooɓe kadi ina nafaa e nguurndam dowla, woni wallude e wasiyaade laamɓe ngam heɓde maslahaa ummatoore. Ɗum waɗi, wonde ronooɗo annabi ina haɗi o halfinaa timmuɗo ngam reende, huutoraade, e yejjiteede ganndal diina. https://mozaik.inilah.com/dakwah/makna-ulama-sebagai-pewaris-nabi-di-tengah-krisis-zaman

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Waktuuji hande on woodi goonga, AI e faggudu dijital ina njiɗi jokkondiral e annduɓe diina. So wonaa noon, ummaton en mbaawaa soklude hoore mum'en.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Eey, ɗum ko ɓuri heewde yimeede, annduɓe diina ɓe ngoni tan ko e toppitaade laakara. Kadi ko fayti e duniyaaru ina haani ardaade, ina jeyaa heen geɗe politik.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wonaa won he waawi waajaago fof woni dono anabiyoore, sifaandi ndi woni ganndal e kuuɗe. Ɗum waɗi mi ɓeydi laaɓtinde ko mi yiɗata ko faati e jannginoowo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi weltinaa haala ballal ardiiɓe laamu. Heewɓe njejjitii, kono ɗum ko huunde himmunde ngam laabi politik nana woodaani laawol diine. Mi weltii sanne.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mbo heewi miɗo sikka ko innde alim ina sooree e coggu ɓuuɓngu tawa ko hoolaare mum no mawniri noon. Miɗo ñaagoo yo ɓeydoore yimɓe faamde hono noon.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko jannginoowo diine woodi teddeendi, naa tan ko e mbubbu e sorban. Ndonaandi ganndal foti huutoreede ngam wallude umma, belɗum e faamorde ndee.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment