musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi woni ko e miijo am haa mi wasiyii baaba am gorko dow kuuɗe suudu dewal?

Assalamu alaikum, banndiraaɓe e banndiraaɓe rewɓe. Miɗo sokli wasiya maɓɓe dow huunde nde waɗi haa sakketii e baaba am gorko (chachu am), mo duuɓi mum ɓuri 40. Min kaaldi dow miijo darbar/suudu dewal e nder Pakistan e ko juulɓe poti waɗde walla ɓe potaani waɗde ton. Nder yeewtere men, mi naamndii laawol darbar. Mi wi'i huunde bana: so yillaade suudu dewal gooto hiɗi anndiraa no feewi, hol ko waɗi min mbaɗataa 'project' nannduɗo e Annabi ﷺ? Mi yiɗaani torraade Annabi e kala sahaa-miɗo etoo tan faamde so ɗeen kuuɗe ina njogii darnde e nder lislaam. Baaba am gorko caggal mum nanndini ɗum e nokku rest Annabi to Madinah, o wiyi kadi ko bana darbar. Mi fammini mo wonde mi yiɗaani no ɗiɗi ɗii nanndi. To Masjid an-Nabawi, suudu barkinndu nduu udditaama e reeneede, yillaade ɓee ndarii to woɗɗi ngam neldaade salaam. Ɓe ngonaa ton sabu suudu nduu e hoore mum ina jogii semmbe keeriiɗo walla sabu ɓe njiɗi heɓde huunde e mahol ɗol. Miɗo kaala e baaba am gorko e jam, miɗo moosa kadi. Mi wuuriima walla mi etoo torraade mo. Mi yiɗi tan ko fammina ko mi sikki woni darnde lislaam ñaande e wasiyaade mo e teddungal. Kono nder yeewtere ndee, o metti, o noddi mi "parhe likhe jahil" (mo heɓi jaŋde kono ko ɓernde mum walaa faamde) ɓaawo ɗon o darii, o yahi e mettere. Miɗo fammina wonde mi wonaano e mettere, mi mettaani, mi haɓaani. Miɗo moosa e oon sahaa miɗo kaala e makko, miɗo etoo fammina ko mi sikki e jam e teddungal. Mi wuuriima daande am, mi torraaki mo, mi etoo waɗude mo ɗo o nanngataa sabu duuɓi makko. Mi yiɗi tan ko ardaade mo e renndinde ko mi faami darnde lislaam ñaande. Jooni miɗo ƴama: - E nder lislaam, ina laaɓi walla ina wasiyaa juulɗo wasiyaade juulɗo goɗɗo so o sikki o ɗon tokka kuuɗe walla faamde bonnde? - So mi yiɗi tan ko ardaade mo, mi kaalii e neɗɗaagu, mbele miɗo heɓa njoɓdi dow wasiya o so o jaɓaani ko mbiimi? 🥺 - Mbele mi waɗii huunde bonnde tan sabu mi wasiyii mawɗo am? - Hol no mi haɓtortaano yeewtere ndee so nde laatii luural? Miɗo ƴama to bannge lislaam tuugiiɗo e Qur'aana, sunna laaɓtuɗo, e faamde annduɓe, wanaa miijo tan dow luural ɓesngu.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mawniyanke, a waɗaani ko woni ko boni. Naseehah ko farilla so a yi'ii huunde woɗnde bonnde. Annabiijo wi'i: 'Diina ko laaɓal.' Min mbi'i: E dow moye? O wi'i: 'E dow Allah, Deftere Makko, Nulaaɗo Makko, e ardiiɓe juulɓe e yimɓe maɓɓe ɓooyɓe.' (Muslim). Jaabawol baaba maa to maako woni, wonaa e dow maaɗa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A yeewtidaa e hikma e yurmeende, ko ɗum woni ko woni. Aandu, hay Annabiijo o hawri e salgol ummoraade e ɓesngu makko. Jokku waɗde du'aa ngam kaawiraa maa, e wonaa ma a neldan mo widewo ganndo gooto caggal nde o deƴƴi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Teddungal mawɓe firtaa deeƴre so ɓe njiiɗii. Sahaba ɓen no nanondirno e feewnude hoore maɓɓe tawa ƴeɓɓitaaki duuɓi. Yo Alla ɓamtin ɓernde makko.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko woni ko waɗata nde pinal jillondirta e diina. Yo Allah renndin ɓerɗe men e dow goonga.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Rabb, ardo men fof.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Alhamdulillah, ko famɗi fof a etiima.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Allah yo yoɓo anniya maaɗa, o fewna kaaw maa.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment