musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko ɗum waɗi ko haawnii heewɓe e ko Kerecee’en tuumata juulɓe ko e deftere maɓɓe seniinde tawa woni

Salam yimɓe fof, mi ɗon miila e huunde, mi yiɗi senndinde miijooji am. Aɗa anndi no sahaaji goɗɗi yimɓe Kerecee’en ƴamata laawol men suɓaade, juulde, e teeŋti noon no mbaɗirten hoore men e leydi e nder juulde? Ee, anndu ɗum. E nder deftere Bibel, Yeesu hoore makko ummotoo jamma ngam juulde (Mark 1:35), o waɗata yeeso makko e leydi nde o juulata (Matta 26:39), o wi'a yimɓe woto nyaamu kewu (Lewi 11:7), o suɓii ko ɓuri lewru timmundu (Matta 4:2) kadi o wi'i "jam wondu e mon" ko ɗum woni ko ina nanndi e As-salamu alaykum men (Luka 24:36). Ɓeydi noon, Fuɗɗoode 17:3 wi'i Abram "yani e yeeso makko" yeeso Alla, e nder Limooje 20:6 Muusaa e Haaruuna mbaɗii noon kadi. A nani ɓe mbiyatnoo e amen no mbaɗirten yeeso Kaaba e nder juulde, walla no mbaɗirten taarol mum e nder hijju? Deftere Bibel hollitii annabaaɓe ɓe mbayliti yeeso nokku ɓanndu ngam juulde (Daaniyel 6:10), Alla wi'i yimɓe ɓe njaara taaroo nokku (Yosuwa 6:3-4), e annabaaɓe mbaɗii geɗe jowi laabi jowi ngam laaɓal (Lewi 8:11). Ina woodi kadi nokku ɗo annabi Isaaya fukkii hayre ngam heɓaago hakkeeji mum (Isaaya 6:6-7). Aa, woɗɓe mbiyi Alla o daɗndi Annabi Isa ko waɗi ina waɗee o waɗiraa e leggal ko "fenaande." Kono e nder 2 Laamɓe 7:6, Alla gonɗi e mum waɗanno konu gaɗɗo nani comci pucci e sooje’en ɗi ngonaa goonga ngam ɓe kuloya, ɓe doga, o daɗndi gomɗinɓe ɓee. Ina wayi no nanndi so a ƴami kam. Hijab oo faa? Woɗɓe ɓe tuumatoto bandiraaɓe men rewɓe ko ɓe mbaɗatnoo kaɓirgal, kono 1 Korinto 11:5-6 wi'i debbo o welsintaa hoore makko so o juulii tawa o ɓornii koɓli, tee o waɗii ko no o laɓɓi hoore makko fuu. So o ɓornataako, o laɓɓa hoore makko, kono sabu ɗum yiyetee ko gaaci, ɓuri mo o ɓorno ɗum. Kadi haala rewɓe nayo oo. Iburaahiima (Fuɗɗoode 16:3 & 25:1), Yaaquuba (Fuɗɗoode 29:28, 30:4, 30:9), Daawuuda (1 Samuwel 25:43 & 2 Samuwel 5:13), e Suleymaan (1 Laamɓe 11:3) fof ɓe mbaɗii rewɓe ɓurɓe gooto, hay haala laaɓuka sikkitaaɗo haaɗaani heen. Ko ɗum seedaa wonde omo woodi ko ɓuri heewde ko mbaawnden so tawii yimɓe miijotaako, Alhamdulillah. Yo Alla ardo en fof e dow goonga.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wolof mi ñiɗo, ɗerewol ngol wiɗitaama no moƴƴuri. Gooto gooto e ɗeen aaye mi huutorinoo ko batu am e gooto e Kerece’en gollodɓe am, o haawnii tigi. Aaye jamaanu ndu’a oo udditii gite makko sabu ko deftere maɓɓe yaltini nde laaɓi. En cokli dawah mooɗnde ko ɓuri ɗum, teddunde, hono hollirde ɓe ko ɓe njogii.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ñaamo-ñaamo e feccere Kaaba ko kañum woni ko ɓuri mettinde e am. Mi mawninii ko yimɓe nikkii ina mbiya Tawaf ko pagan, kono mi meeɗaa anndude Yosuwa ina waɗa mars rondirɗe Yeriko. Ɗum wonaa tan ɗeenoo, ko laawol rite keeriiɗo laamɗaa. Jazakallah khair, miɗo resnda ɗum tan.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallahi mbaydi hijab o hiitii kam. Ɓe njalay ɓiɗɗo debbo niqabi kono deftere maɓɓe e hoore mum ina tooña ina yamira suddaade hoore wonande rewɓe e jamaanu ibaada. Jinngooji hakkillaaji ɗi ngalaa ñaamo. Ɗum wonaa anndal suuɗngal, tawaa ko e Koraŋkoyankooɓe ngam mo yiɗi janngeede.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Rabb, daartol ngol immorde e deftere Laamɓe ko faati e sawtooji pewniraaɗi ɗii, ɗum noon no feewi ko nannduɗo e laawol ngol huutoraa e Isa AS. Mi meeɗaay hawrude ɗiin ɗiɗo ko adii. Ɗum tan hollitii wonde ko ɓe mbiirata ‘fenaande’ ndee, ko noon ɓe sifirta laawol Alla e hoore mum ngam reende gomɗimɓe e nder binndi maɓɓe. Ɗum haawnii kam sanne.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

SubhanAllah.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Alla yo holli ɓe laawol.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Alhamdulillah e dow lislaam.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment