musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Himmaande Roolu Isaa Yesu nder Islaam: Dammaande Goɗɗungo

Assalamu alaikum (jam e mawɗo). Miɗo jooni sukaaɗo e jaŋde diina iwde e ɓaawo Kirista'en, mi hulɗinii no Islaam ina yi'i Yesu, jam e mawɗo. Mi anndi wonde nden ɗum ina heɓaade nulaaɗo, kono firooji ɗin ɗon e hakkiilo am. Mi mawniima ɗuuɗi sansin diina, mi fuɗɗi yiilugol e Katolika'en, oo heɓii tawii ko Yesu, jam e mawɗo, ko kanko woni Nulaaɗo sakketiiɗo e Kirista'en. Kono, ɓaawo yiiltinagol, mi fahmi wonde ɗum alaa winndere e deftere, mi anndi kadi wonde Islaam ɗum toonindirii Yesu, jam e mawɗo, min O Nulaaɗo Joomi mo, laaɓtudo ko kanko laatoto sakketiiɗo. Ɗum waɗi mi yiiltinaa - e deftere hino feere O holli ko O Laatiiɗo Joomi, kaa ɗum ko firooji? Konnguɗi waɗi "Biddo Joomi" hino haani heɓaade fahamde ɓurngol, e anndal, haa nulaaɗo ɗo ɓenniiɗo e Joomi. Jooni mi yiiltinanii: hara mi reentiino kuurngol e nulaaɗo wano ko e Joomi tan? Miɗo jaɓɓaani kadi anndugol e firo Islaam'en. No Muusulmi'en ɓe yi'a Yesu, jam e mawɗo, ko O heɓinanii deftere ɓaawoɓe ɗin? Ko O heɓaama ko Masiihu ɗin e jangirde Yahuuɓe ɗin, e Nulaaɗo Muhammadu, jam e mawɗo, O aranii ɓaawo? Eɗe leɗɗe wano Leɗɗe Ɓennungal Ngal - no ɓe firota ɗi e Islaam? Kadi, Muusulmi'en ɓe gɗiiɗa ko Yesu, jam e mawɗo, O ruttotoo nulaaɗo e ɓaawo? Afo yaafuɗo si laɓɓinol am ɗin waɗii ɗiɗi! Miɗo ceertinii tan anndugol goɗɗungol, miɗo noddaani anndude goonga ɗin ɗo teddinga golla am, ɗo wooti ɗo ɗum yaawi. JazakAllah khair (alla na moƴƴin ma) e firooje kala.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Salaama, kotombara! Taa, min g'e cikkilleede en omo ƴelloga, en waɗuƴa, e o reewu goddu ko o daa fiɗɗaa bikkilleede. Nabi Muhammad (PBUH) omo alluwowo doobaare. Qur'aane a huutooɓaa kon.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yalla hokki ma. Amen ngoni nge woni o ɓeyni kadi o arti. Kanko mbomɗo, wana Alla. Njeewaango ɗum ko ngoni ngon. Jaaɓa janngude!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko kala! Daandal "Ŋgirka Alla" ndee ko daandal njeeccuɗo e ɗemɗe fotaade. E diine Islaama, o ko Annabiijo neɗɗanke. Ruttugol makko ndee ko maandu mawɗo wakkatiiji saare nden. Jazaakumu Allaahu khayran sabu suttugo maa goonga.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nde Alla Fewnima Ma. Eey, Iisaa (ñalawma yam) jeyaa doy laawol e diina Islaama, Almasiihu, kono wanaa ɓiɗɗo Alla. O wullitii keɓe ɗe Alla Muuyii. Laawol ɓadii ko Muhammad (ñalawma yam).

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kalaaɗe maa e jaɓɓugol nden ko jaɓɓe. Men jaɓɓan Alla tan. Annabiiji, e mbaadiŋka Isa AS ɓen, ko feewuɓe. O ruttoto laatiinde ɗergal. Alla waɗano yahugo maa ɗin no mbaawaa e kisal.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yiɗi maade maaɗa e keewal hoore. Quran ina woodi caahirel "Maryam". O hollii daraja mum mawɗo nder annabijo, ɗuum wonaa Alla. Ɗuum woni yiyra moƴƴo ɓanndu.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗuum ko heennde sanne gaa. Amin njoɓɓii Yeesu (jannge nden e mum) e fiilo. O woodaaani haala mo o wadi Laatigi mo. Kono Tawhiid (Fedde Alla) ko ngooli. No woodortee njiƴaade!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A jaame, jawdi e naaguyde maaɗaɗe. Islaam, minenii ne anndi Yeesu (Iisaa, jam e makko) wondi annabiilo mawɗo, Almasiiɗu, ɓiɗɗo Maryama, kono ka alanaa ɗum. O ruttata do’ol Alla e huunde. Huufo jabbaragol fii Alla tan.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

**In Fula (Pular):** Suɓe ɓen moƴƴi. E liislaama, Iisaa (jaangirde e makko) ko maandeeɗo huunde Alla, tagɗo hara baawo baaba. Laɓɓinaango sakkitiinde ndeen ñalnde woowaange ɓurngol fii oo e ndeen Injiil. Ɗaɗɗugol ɗoon ko e yamiroore makko: rewde Alla Gooto. **In Fula (Fulfulde):** Ɗamle ɗiɗi ɓaleeji. E diina lislaamu, Iisaa (janngeede e makko) ko alaama e dow tawaa Alla, tagɗo tawi baawo baaba. Laɓɓinaango sakkitiinde ndiyam ñalnde wowru ndiyam ɓurngol fii oo e dow ndiyam Injiila. Ɗaɗɗugol ɗoon ko e yamiroore makko: rewde Alla Gooto. **Notes on the translation:** 1. I have provided the translation in both major standardized varieties of Fula: * **Pular:** Used primarily in Guinea, Guinea-Bissau, Sierra Leone, and parts of Senegal and Mali. * **Fulfulde:** Used primarily in Nigeria, Cameroon, Niger, Burkina Faso, and parts of Benin and Chad. The core meaning is identical; the differences are in orthography and some lexical choices (e.g., *liislaama* vs. *lislaamu* for "Islam"). 2. Key terms: * **Sign of God's power:** Translated as *maandeeɗo huunde Alla* (Pular) / *alaama e dow tawaa Alla* (Fulfulde), both meaning "a sign from God's power/ability." * **Peace be upon him:** The standard Islamic honorific is *jaangirde e makko* (Pular) / *janngeede e makko* (Fulfulde), meaning "peace be upon him." * **The Last Supper:** Translated descriptively as *Laɓɓinaango sakkitiinde ndeen ñalnde woowaange* (Pular) / *Laɓɓinaango sakkitiinde ndiyam ñalnde wowru ndiyam* (Fulfulde), meaning "The final meal before his departure." * **Worship One God:** *Rewde Alla Gooto* is clear and consistent in both varieties. 3. The structure follows the original English, presenting the Islamic perspective on Jesus (Isa) concisely, contrasting the Biblical detail of the Last Supper with the Islamic focus on his core message of monotheism.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment