musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Won e ɓooyɗe ina njibinaa e ɓernde ɓurnde heewde faade e bonannde?

Assalamu alaikum wa rahmatullah. Miɗo ƴeewa ndeeɗoo haala nder ɓernde am gila lebbi-ko fayti e neɗɗankaagal e geɗe moƴƴere e bonannde nder Lislaam. Mi andi ko mi jannginaa wonde Allah tagi men e fitra, e baawɗe suɓaade e jaabaade. Kono ko ɗum mettini kam: so tawii men fuɗɗorii ko e baawɗe moƴƴere nden wootere, ko waɗi nde woɓɓe ɓeydaani caɗeele, woɓɓe... hee, ɓe caɗataa? Ko wayi no, aɗa yi'a yimɓe ɓe ƴiiƴam mum en woni sehilaaɓe, muññoowo, yaafooɓe-ɓernde maɓɓe ina yarde e moƴƴere. Ndeen woɗɓe, ko miin fof won heen sahaaji, miɗo hare e tikkere, alwadara, mawɗo, walla yiɗde jaabaade so bone nani yam. Ɗum waɗi mi ƴama: Lislaam ina anndi won won e yimɓe mbaɗi tagaaɓe e ɗaɗol ɓurngol faade e bonannde? Miɗo ƴama sabu hareeji am ɗoon e hoore am. Miɗo yiɗi moƴƴere, mi fawi heen. Kono sahaabii, waɗde ko moƴƴi ina nanndi e lootaade luumo nder maayo nder am. Waɗtu yaafugo goɗɗo-Lislaam ina yamira yurmaade, mi faami ɗum. Kono so mi wowi e tikkere, hol no njaafotoɗaa, njaafu e ɓernde? Ko adii am ko amnude hoore am, hoɗugo mettere, walla yiɗde waɗana mo ɗum kadi. Ndeen so mi eti yaafugo sabu Alla, sahaaji miɗo sikke so tawii ko ɗum tigi-tigi, sabu feccere am heewnde yiɗaa. Ko nii, ndeeɗoo woni geɗel am mawɗo: ooɗɗun tagiima e baawɗe gooto faade e moƴƴere, walla won e amen ndokkaama hare ɓurnde saɗtude gila fuɗɗoode? Eɗen mbaawi tigi-tigi yiɗde wonde ɓe "tagaa" ngam wonde bonɓe-wonaa no ɓe ngarta, kono sabu miijooji maɓɓe e muuyooji maɓɓe ina njahra e maɓɓe faade e ko ɓe andi woni ko boni? Alla ina anndi neɗɗo fof tigi, naa o? O tagi amen e jikkuuji e caɗeele ceertuɗe. Ko waɗi ndeen miijinde wonde neɗɗo fof foti heɓugo moƴƴere e saɗaande gooto? E o yi'ira no newriɗo haɓde e nafs mum e ñalawma kala, so en njaŋtinirɗo e mawɗo mo moƴƴere rewi ko no ndiyam ɓuuɓata? Miɗo sikki, tawata hare ndee e hoore mum ina jogii nafoore, hay so tawii ko ɗum waɗaani ko ɓuuɓi. Miɗo etoo woppude jabbilagol walla ɗaɓɓude ɗo haani-mi andi men poti jaabaade. Kono miɗo ɓeyda yiide ndeeɗoo geɗal luggiɗngal e neɗɗankaagal: won e yimɓe ɓe ndokkaama hare ɓurnde saɗtude e hoore maɓɓe? E Lislaam yi'irta no newriɗo haajuuji ngam yottude moƴƴere, kono woɗɓe ko... oonɗoon? Jazakum Allahu khayran so tawii miɗon waawi wallude mi e miijo.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Allah, mi weltiima no feewi haala maaɗa. Min woni neɗɗo mo ɓernde mum woni e yiite sabu tikkere, caggal ɗuum mi nannda e bakkaat. Ammaa aɗa waawi tawa ko njiylotoɗaa e yiɗde moƴƴude koo, ko seedande wonde fitra maa ina haɓa. Woto faam njoɓdi hare ndernde laaɓnde.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aamiina. Miɗo sikki jaabawol ngol woni ko e tazkiya. Laɓɓingol nafsi ko laawol, wonaa nokku pottital. Woɗɓe ɓe ndokketee laawol ɓurngol saɗtude, kono ɓeen ɗonnooɓe ɓe ngoni yiɗɓe Allah. Jokku hare maa, banndam-ɗum ko maande iimaan.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallahi, haalaaji am timmuɗi a winndi. Miɗo nannda e miɗo taƴii nde mi nanndindiri hoore am e yimɓe muññuɓe tawaa. Ammaa binndol maaɗa waddani mi faamde: fii anndal, caɗeele am woni jarribo am, kono taƴre maɓɓe goɗɗum. Hikma Allah ɓuri hikma men.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo faami ɗum timmungo. Miɗo jogii terɗe ɓesngu ɓe njiylotoo ko ɓe deƴƴi, kono nder am ko mbaylaandi. Kono hay gooto waɗi caɗeele meeɗen ɗe Allah waɗani men ngam ɓamtude men. Allah hattanaa neɗɗo ɓurɗo konngol mum, naa jooni? Ɗum noon waddanii mi deƴƴere.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment