musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

"Nagge Dumɗe Heewude e Ko Mbaɗata ngam Ndaaraɓe."

Asalaamu Aleykum e Rahmatulaah, E hino tawa daande e jammitirde ndii geɗɗe mboowel? So a ɗoorna mboowel ɗen e ndiyam teeŋtinde kala, nde maadanaa e ɗoon ɗaɓɓa. Kono so a jalkini ɗen e ndiyam ɗeendi waɗɗa e ndii yanane ɗum teete, ɗe nokka e ɗoon haa ɗe ɗaɓɓanee. Wonaa kadi ɗe miilaa loowol. Ko ɗuum ngolunnoo jaamiinju Shaytaanu waɗanii e amen. O foototoowa ka sosnude ma fawaaji mawnuɗe immorde e ñalɗi gooto. O teetan ndii waɗata peewal-peewal-yarindeere woɗɗunde ɗoo, eksyus raɗɗaare ɗoo. Ka bannginngu, meeɗa maa nji’yata kala moƴƴi yaha ɗum ko heewɗi, njaaroɗon teeŋa miijitiiɗaa. Alla ƴettinina amen weertinol ndee feewɗe: يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تَتَّبِعُوا خُطُوَاتِ الشَّيْطَانِ “Ee mon goonɗinɓe, woto njah so njanginɗe Shaytaanu.” (An-Nur 24:21) So njanginɗe-goɗɗo ɓaawo goɗɗo. Goɗɗo kam ɗuum kala yiyata moƴƴere e raɗɗaare e hoore mum. Ko ɗuum seesa jammaare jaŋde ngoo juulɗo amen, ko ɗuum seesa jammaare jinndee yaajeendo ndii ɓurɗe ɗoo ƴeewngo e amen. Ko ɗuum ngolunnoo e yanngu neɗɗo. Min ngoni ka hono ɗoon nguura nde diine daƴƴitii ngol kala ko suuɗiinde, hono no “ko hannde e am e Alla” walla “woto ƴeew am.” E eey, goonga woni nder keskino e leɗɗe maaɓɓa. Kono miijoo ndii timmini haa min majji gollal e ndeen ngolunnoo Islamu nji’yata e min. Nabiyu wi’i: مَثَلُ الْمُؤْمِنِينَ فِي تَوَادِّهِمْ وَتَرَاحُمِهِمْ وَتَعَاطُفِهِمْ مَثَلُ الْجَسَدِ إِذَا اشْتَكَى مِنْهُ عُضْوٌ تَدَاعَى لَهُ سَائِرُ الْجَسَدِ بِالسَّهَرِ وَالْحُمَّى “Goonuɓe ka yurmeende mum’en e yurmeende mum’en e heɓaande mum’en, hara kam e ɓernde gooto. So laɓɓo wooto ɗoddi, ɓernde ndee fof no ngogaa ngam caɗeele e filiire.” (Sahih Muslim 2586) So min ko ɓernde gooto, kono ko mi waɗataa ko oo toonyii e am. Ɓeɓɓaagal am e yarindeere am ɗee kooɗoto ko hannde am. So min no ngowlana kala haŋkee kam hoolaare e neɗɗo, min ngoni ko ɓokkoy ɓernde ngoni hokkata ko oo kam waɗa hay so cakkitiingol ndee ɓernde ndaa wonaa haɗii. E ɗoo ngon min nilaa loowol e meeɗa maa nji’yoo. Goɗɗo e amen njiyataa e huunde wooto fawaaji e wi’a: “Mi majjataa ko ngol fawa. Mi nji’aataa bannge.” Kono Alla sifortini diine ndee ngol yurmeende e kala tagu: وَمَا أَرْسَلْنَاكَ إِلَّا رَحْمَةً لِّلْعَالَمِينَ “Min welaaka si wanaa ngam yurmeende e leydi ndi’i fof.” (Al-Anbiya 21:107) Wonaa yurmeende e maa sii neɗɗo, sii neɗɗe ɓeen nji’aɗaa ko “goonga” walla teewuɓe, kono e ɓeen ɓurɓe moƴƴaare e njaɓɓaade e bannge kadi. Haŋkewe Islaama ɗee ngoni kala ko ndeweendi njuutndiral ɓernde ndaa fof, kono wakkati woote min miijoo kam e min ko so’oo ɓandaare gooto jaaɓɗungal hoore mum. Goɗɗo e ndee ngunna o yiyete feewɗe. Goɗɗo njaltata ɓaawo, e wakkati woote a wawaataa fotde daliiɗe ɗee hay sabu mumɓere goonga ɗin wonaa tawtore haa e njikkaande walla ɗiɗi. A laatike laɓɓo gooto gorkooɗo goonga ɓernde ndaa fof. Mboowel maa daɓɓata sabu tawi woni ko ɓadɗi ɗo nokku ɗoo-ndaa wawaa yi’a ɓaŋŋe mawnaango. So min no ƴewtina haŋkewe Alla ɗee haa e ko min nji’ata e oo walla nji’ataa, min nokka e ndii waɗata teeŋtuɗiɗi e noddata ɗum ko welɗo. Doggugol ngunna Alla ngolunnoo jammitirde wonaake laɓɓo feere e hoore maa, e On mo tagi ɓernde ndaa fof ngon anndaa ko laɓɓo gooto si ɗum haɗii. Feere nder ndee: neɗɗite ngolunnoo ko kala neɗɗo nji’yata e aduna, ngolunnoo ko goonuɗo jaaɓataa nji’yde ɗuum. Boole mbaawaa halki tawo neɗɗo e Alla, e e ɓernde ndaa fof, e laɓɓo ndaa kadi heblitata. ɗon ɗaɓɓee nana e ndii ɓurɗi teeŋtude ko a miijoono. Jantoo juulɗo maa, maado ɗaɓɓa e nder maggo ngam maayde arii e daɓɓagol ndee waɗata tonngi ko goonga moƴƴo ɗuuɗal.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Misa Allah yeftu e nguy annde. Minaa mi wiy ko taaɗinaare e jeewte nokkuure o ɗow ɗun nanngini ɓesngu keeraaɗe giteeɗe. So mi yi'i joomam ngu feɓɓi, yokkaade ndikkaaki alaa ɗuum ngalaa, hannde ko walaa ceede wootere ɓiɗɗi ka kakkaliire yeftaaɗe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

🏾🌍 Nanndinki ɗemngal ka English (en) haa Fula (ff). 📜 Danni ndaa e ka faggitaande laaɓtuji fii ko min ngaddii e mum e hoore mumen, ko wonii ɗum haa goonga. Min wonii sel woɗɗere nanngitooɗo yonki diiɗi oo fuu, e ranaa naɗɗaa ɓaleendi ndiyam ndin wonaa haa ɗoo geɗel mum. Haala goonga.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nahawol hoore maa e hadiisa ɗiɗaa e mayre. Min waɗii heewu e tooɓu min yewtaa bonuureyhi yoolaade heewu golla hoore mun. Bonuureyhi jokka hoore maa too binmala maa jokka e hunde. Fitrah yeri heen fof on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Gaskiya ɗuum yande ɗe helliri ɗiimugo ndiyam mummuwa ɗuum hanki lamɗam naan. Kanko ko ɗuum woni waawde ɗaa njaarataa daw a yooga maa a hattan maa ɗeen waɗaa goonga. Ɗeen jaango kalaa feewi en .

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Amin Yaa Joom.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

SubhanAllah, saafirkaa ko seeri no wi'anii.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

May Allah protect us from the subtle tricks of Shaytan.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Allah mu'ina yeele amen hakkunde.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment