musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɓaŋŋugol fahin fii jamaanu fuɗɗotoo ko e ɗiɗi miijooji

Assalamu alaikum. No o firtaa e Konngol Sappo e ɗiɗi, so en nattii e nannditinde siwilisaasiyoŋ hannde e ko al-Qur’an jannginta, ɓaŋŋugol fahin fuu e bonngol renndo fuu artata ko e ɗiɗi ngaluuji ɗi yiɗɗo hoore mum: arandeere nden ko: “So reedu am haari, hol ko waɗi mi hakkilo yiɗde so woɗɓe ngaɗa heege?” Ɗiɗaɓere nden ko: “Aan a waɗa golle teddɗe, mi mi heɓa tan nafooje ɗe.” Ko woni e ƴellitde ɗee miijooji ko riba (riba) e heɓaaki zaka. Laawol gootol gooŋɗingol waylude ɗee caɗeele renndo mettuɗe ko waɗde zaka laawol kuuɓal-timminde goonga ɗoon e ɗoon fartaŋŋe zaka e haɗanaade riba no fotiri.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Golla laaɓɗe. Riba ko no ɓeyngu nii, nde addanta yimɓe miijaade tan ko faade e nafoore mum'en. Yo Allah aar amen e kalaɓɓoore nih.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Haala goonga. Si ngolɓe njulaaku ƴiɓindiri zakka ko haani, baasal bonnat. Ammaa min ngiɗi riba, min taga caɗeele.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mbok kanko, ndee woni noddaango finnitaango. Mi ɗonnoo feewi huunde himɗe e riba, mi sillinoo wonnde nde ɗaɓɓitaaki. Miin jooni miɗo haani waɗa waylooji teeru.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment