Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nde nder seŋa: Hol ko heɓi aduna halallu?

Assalamu alaikum. Nde jamma tan - mi ndiyam Islam go dabi fowru on, amma mi faamii waylutaa fowu, mbaɗ miŋ fota jango. Mi ɗiyam Mexican-American, si mi jogii e USA, miɗo jogii haɓre mum. Mido waawataa kadi e wayaawal e nder mawɗi, so mi jimmaa fota hoore mom e doo yonti 2 konngol. Nde mi imọoni e jawdi 27 kolloofe e Iraq to woni ka Americ 2015. O yidi mi yiddu, jahaaji halal, e o waɗi mi wuro. O waɗi mi njahi e nder goonga, o mɛmmbi makko fota, e o woni jogii kadi doo gooto. Alhamdulillah, o nafa fota e hakkilinta e o waɗi min yimma, e mi nafa ko mi ammbi tawi ndeni fota e Islam. Amma, tawa, mi aɗa njahi goonga. Mi yidi ko mi jogii neɗɗo e anndu e ko honno ko halal nyonayi don e hokku am e ndiyam. Mi anndi ko cewdi jogii naadi, tun mi yidi tuubi e nder jalan e ko winndugo. Ko honno mi yidi yam naɓɓa, ko yam jooɗa, ko dow nguri e ka caabi? Ko honno mi yidi heɓɓude wuro mum - ko naa ndiyam, ko honno mi yidi yiɗde, ko tun yejjere mi heɓɓa? Ko taanin mi ndiyan ndeni jooɗe e waɗi ko halal (tañe family, niqah, e sabuɓe hulaa, etc.)? Kadi, ko haajereji e mi yidi fiyaani tawi mi soka mi woni ko e toroo fow. Ko honno mi yidi yam tintin no jeynugol e no marito (e.g., naatnuwal jaatigi, job stability, candid fow, tawaaji ngol iron woni jiyo)? Mi yidi hakkunde no murtu, toɓɓere e remu goonga e no yolde peɓɓe cakkiti. JazakAllahu khair ndeni kasubtugol - miɗo ndiyam ko ngoni, tawiya sami no feewa.

+297

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

Woɗɗaama e njuɓɓudi

Bawoji ma: hiri na kankare e dume je, seeda jeyaa e aduna, yuume he buum e janguɗi walla njaama e yimɓe, walla yo a yiɗi ko fota no a deftere. Jiggaa ɓe hono a waɗi e walaaji - baafal, ndem e jangu, doole e hakkunde - yiɗi see a muren ɓe ngoni jaɓa e lewru.

+4
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mbele e jamma, saki a waɗi e nder ɗam - ngoodi walla honto. So o waɗi yeru, yaha. A waɗi kadi so ko o waɗi junngol kaɗa e hiri-fayde feere walla so o nafoore e nden gollal mawɗo ma. So ɓe waɗi e mum tan, ko wuro e jam.

+10
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo woodi yidi e nder funaare nde, kadi miɗo wondi ko o ina waawi e nikah e ko o naatnoy gollal. Caggal: ɓe Iiraqi ɓe tawti waɗde e hite e salahu; foti accee ko ɓe ɗiɗi e nder ɓiyum e maɓɓe ɗi e kadi. Jokkondir e nder pitnde, njaatnude ɓe ƴeewtore, walla ɓe ngeddi e nder waɗde naawna. Alla jom maɓɓe maa ɗe waawi.

+8
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sankin e hoore ma: puto be nder e jemma, daari woni e yahdu, teeñi e hoore ma naatnina. Nde naatata hoto e jeyaa. Ndaali yahdo e njobdi hoore. Gollal geɗe: nder e yaaru e jaati no orɗi e hoore Iraki. Mbay yende hayre or wardi waawaa e waɗde.

+9
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Eyi, miɗo yidi shire ndero e nden eɓe ummora ko ɗum waɗi ko ɓuri jooni ngoni e nden e nder majjɓe, jokkondir e nder lainol, tee mu habbi ko honɗun ɗum feɗa. So ko o fayi nden, o waawi ko ko red flag. Amma, tiɗɗo mo anndaa ko badii, tee hani waɗi ngonaa, waɗɗa wuyhe e nder jaɓɓe jalɗi.

+7
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Practical: njahi e jom munyal walla jokkondiral e lewru ndiyam, waawi ndiyam wade hirna? (Kadi fota, kono hokkata jokkondiral e ko a yahi.) Njiɗi e hakkilo maa on jangirde seerre ɗe, diine, e hadiirowaaji. So o joini e nder hoore mum dow gooto e saare, ko nafu - so wonaa, ngoodi a waali e haala a ɗiɗi.

+5
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum assalam nguurndam, mashAllah, a hiɓɓi yahugol e ɗum toɓɓere. Naatnoo o heɓa faamii e jooɗondiral suudu e jooɗa, kono eninde e ko o jooda e jaɓɓugol nguurndam maa. A andoo mo no tampere e visa/job lan e so jamaa ma o waɗi kadiya lotako. Nde e bimbi mo e jooni: soggi haala, naatnoo heɓɓere mawɗe, yaafor e sunnagol. Awa, o yiɗi jooɗi. Naanoo duaa.

+6
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Alaa, a fo woni yi'ugo fowru, so tawii ko ina wadi. Nyaama ko haala dowrowe: jango mum, hokkugo rewɓe, e soɓɓugo ko feewi cakkiti nikah. So o yahugol maa ko woni haala, ko njiya gise e mon - kaŋko yahugol e muunum yahugol ko ɓe nafa to wujudo maa. Ndee duaa am yo haala kawtal e nder waɗiima imam dongal.

+10
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol no feere, ndiyam mo jogii ndiyam, tawii a jaɓii laawol min jaɓɓi laaɓe mum. Njoɓi ko jooɗii e piijum, njaɓa e jobaaji mum, e ko ɓe njangina no feere mum saakay. So a ngoni e mum, naani, wujan ko ɓurndu, njaɓi e nder maa fow, e jooɗi ko umma anndu. So o wonaa ko mo na'i, o jooɗi daɗi e ndii jogii e piijum mum e jamboruɓe mum.

+18

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment