Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sawruɗo e Welgitgol Yimɓe ɓe ɗow ɗow e Ko woni Jango am

Hitaande duuɗii ɗo o seedaa miɗo fof, mi naatii e fedde yamiroore Islaamaaɓe ɗow ɗow. Miɗo jooɗaa e wuttuuyeeji hoore mum ɗen, miɗo nana e peewal. Mi ko debbo ɓooɗo e leyɗeele Arebianke golfu, ko jooni ɗoo mi laaɗaa jonta e woylugol. Laamɗo fedde ɗen o laatno haani fotondiri ko wowlataani, o no fotiti debbo ɓooɗo ngam jeyaaɓe, hato o wi’ii ko rewɓe ɓee jogii ko’o e korse yimɓe - hay si mi hollii ko ɓeynguure am naatake e dow mbaadi. O daanyii mi, o noddii mi leydiinde. O fuɗɗii yeewtere am e dow ngo, mi miijii ko ɓurngal banndiraaɗo baawɗo. Kono ndeen mi daaɗiinde mo, o ɲammiti mi wallitde mo e ngendam rewɓe Arebianɓe goɗɗe, o ɲaami ko anndi Araabere ngam woylugol ɗe. Nde miɗo laatii seedaajo ɓurngal, mi waɗii ɗum. O laati ɓurnde caɗeele cappanɗe sappo e ɗiɗi, wanaa suka. Kooɗum darani nde o e worɓe goɗɗe ɓe fedde ɗen fuɗɗike daanyugol am ko wowlataaɗi "قذف" e keccugol am ko mi waɗaani debbo seedaade. Mi ɓaawaa ko wi’aade konngol maɓɓe ɗen. Mi mi waawanee ko ɗum; ɓeen ɗon ko rewɓe ɓurɓe nder fedde ɗen mi heɓii yeewtere hoore mum seer, ɓe anndi ko mi jonta mi waawaa jooni nde mi naatii. Mi heɓii hitaande duuɗii ngam mi faamu ko ɗuum waɗi. Miɗo fof mi waɗii keseede ɗuum haa mi ɓeydi e hakkille - ɗuum o fii ko ɗuum. E ɓeynguure ɗuum, ɓurɓe ɗen ɓe e nder fedde ɗen yeewtini mo e dow ngo, ɓe ɓuri wowlaade e hoore am e seedaade ɓural. Go’o ɓurii ko o ɓeynginii mi ngam fuɗɗinde yeewtere e dow yimre, ɗuum o ɓeydii mi waasde, o bonnii anndal am e kesam. Golle maɓɓe ɗon ɓurii ko ɓe rendi mi ka Islaam seede, kono hitaande duuɗii ɗi, mi faamii ko ɗuum ɓe waɗi o haram e o toɓtiri ɓatake Islaam. Si goɗɗo nder fedde ɗen jangani ɗum, anndu ko mi yaafataa on, miɗo doga on on jeertinaama ko on waɗi e ɓeynguure - wanaa hoore am tan, hari e ɓeynguure am ɗen, ɓe noɗɗake e sago mawnude wallitde am e jaɓɓugol mbabba. E fof ɓe e ɗow ɗow: tawa koŋko e hoore mo e dow konngol mo wi’a. Si a yi’i go’o ɓe njaggata, ko daraja maa wi’aade walla wallitde go’o ɓurɗo ɓeyngu. Tawa maa ɲaame ko yimɓe gasko, ɓe jogii ɓamtaare gasko fof, ɓe ɗon caggal eɗe ɓe yi’ata. Assalamu alaikum.

+76

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗuum ko waɗi miɗo heɓataa e mofte eɗe. Kuuytooje fow kala. A jaaraama e ɗaɗngol ngal.

+2
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum ko ɓeeli ngol. A jaaraama haa ka wallanii ma ngoodi maaɗa. Meɗen hoola koɗde maaɗen ngam ɗaɓɓitannde e gomɗinal.

+3
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Haala maa ɗoo haala hakkillee ɗum. Hiddo waɗ-ɗen wana. Alla rewni maa yonnde.

+2
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yetti e haala maa nii. Ñaawugo maɓɓe ɗin ko haram e raɗii ko. Miɗo yiɗaa ma.

+1
Woɗɗaama e njuɓɓudi

ɓe huccinanaa e geɗal maaɗa e fannu wayluɓe. Miɗo ñaawii feɗtorde e nge maa keertii nge.

+2
Woɗɗaama e njuɓɓudi

May Allah ya yiw ya men yesse. May Allah yiw ya men Ḍawhira. Luɓɓe ceede fof ɗoon nyiɗɗe e muunaale Ḍawhiraay.

+1

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment