Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi iman hollataa mi, mi yiɗa hay ko wata hollitde nde

Assalamu alaykum, kamɓe. Miɗo huuwaniima e iman am laatiiɓe tati. Mi woniimo musulmiiɗo jeenii tati ngam mi woniima e leydi wadda, miɗo janngiima e Islam, ɗum oon heɓikee mi leɗɗe e wanoo juulirɗo kristan. Oo saare oo, mi wonaani juulirɗo kristan eɓɓoɗo-miɗo jaggiiima kaaɗe kiristaangal, kono miɗo janngiiima kaaɗe Baabal e miɗo ardiiima ɗuum ɗuum-kono kala miɗo yiɗaa moƴƴude Alla. Miɗo hollima Islam no feewi, miɗo fuɗɗiiima koɗaade hijab, miɗo ƴeewiiima gollude eɓɓoɗe, kono jooni miɗo yiɗaa ko miɗo haalnikee hoore am ɓurti e ngoo. ɗuum yalti, miɗo yiɗaa wano feere. Islam oo nanndataa ko ko am mo. Miɗo yiɗaa jemma e masiidu wano miɗo waawaa e kiristaangal, janngaade Koran ngal haɗataa mi dɗaɓɓam wano Baabal ngol waɗaa mi, ardaaɗe am nanndataa ko ɓe jantirta e ɗe-miɗo taƴɗa tan ɗemɗe ngam miɗo yiɗaa moƴƴude. Miɗo ardiiima tan ngam kulol, miɗo huwiiima si mi maayi jaango, seŋa miɗo waawaa wi’aade mi ardii. Wonndude, miɗo holliima ngam yi’ugo fii: miɗo gasiiima Fajr ɓurɗe, miɗo yiɗaa juutude ngam ɗum, hat miɗo suɓaaɗo Ramadan ngo’o hollirtee no feewi ɗoo hitaande. Ko ɗum ɓuri no haalanii kadi miɗo jogii Ɓiɗɗo ɓiɗɗo e jeenii joy. Miɗo ƴeewiiima wonude musulmiiɗo moƴƴuɗo e nanngu tan ngam makko-miɗo nootaama koran e nasheed e suudu, miɗo ardiiima si o dillata ngam o yi’a min, miɗo janngaama e makko ɗemɗe Islammankooɓe wano maa sha Allah e alhamdulillah. Kono e ndiyam, miɗo yiɗaa ko miɗo waɗaa ɗum tan ngam makko. Si wanaa makko, mbela miɗo hollaa e gollude? Miɗo yiɗaa kaaɗe kawnaa am: miɗo yiɗaa ko miɗo naatii ɗuum ɗuum ngam miɗo ɓamta, koɗaade no mbelaɗam e ndiyanji, e baɗɗo am eɓɓoɗo miɗo huutorkiiima ɗemngal teetee ɓaawo mi wonde musulmiiɗo ngam mi ƴeewde wonude musulmiiɗo moƴƴuɗo. Miɗo yiɗaa kadi yiyde miɗo moƴƴii e diina. Si miɗo lamɓita kawtal, ɓurɗe mi heɓata jawdi mawnuɗe wi’aade miɗo gasa e mi wonaani e Islam, ɗum nanngataa tan ɓurna mi. Miɗo gomɗinaa e Islam-miɗo yiɗaa tan ko miɗo moƴƴaama e ɗum, miɗo yiɗaa waawude gollude no ɓuri. Kawtal gollotooɗo nden wallata; wi’aade mi yahde e leydi Islammankooɓe nanndataa wano moƴƴal e galle am, kuuɗe, e ɗo mi woni e ngoo. Kadi miɗo heɓata jawdi waɗde ɗuuɗal du’a, miɗo waɗii ɗum e goonga e tati, miɗo ardiiima ballal e tahajjud e kala Ramadan, kono huunde ɗum nanndataa feewi. Miɗo hollaa. Baɗɗo am o wallata, kono ɗum haɗanaa mi ngam miɗo waɗa ko mi yiɗaani. Mi yiɗaani yaltude Islam-miɗo yiɗaa moƴƴinde-kono mi suɓaa mi waawaa naatde e ardaade ngam mi yiiltinde hoore am e miɗo fotondirde miijoy am, hay si mi anndaa ɗum waawi ɓurnude. Mi heɓaani hay ko mi waɗa kadi.

+94

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi faamɗa, ko heɓaami e hoore feere caggal yimre ngol faandaaka. Ɗum ko hono nde coodaaɗo huunde feere fuɗɗitaaki. Haɗa dabaajoo.

+2
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Goolal maa ɗum hoolaawo. A rewaani ɗum haala tee. Mbela ina yi'ɗo jokku e fedde debbooji ngoonguɓe e mo oo welaali ɗo gari? Fedde moƴƴere jaaɓɗere ina waylanaa kala fii.

+6
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jooni, fuunaa, noppi. Kii nyanti warrii. Shaytan nyanti ijjaaru golli de. Yalla koonu nyanti itoto, hakkil duunu ngu, haɗii nyatara jaamiya. Duuwo niɗu teeɗii.

+6
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi ɓadii wahjere ɗum, hawraa e ɓiɗɗo kese. Awa walla fii e ɗaɗɗugol tesbih fii ɓerɗe feere-feere, hono nden so aɗa nodditata mbo heɓde ɗo’e.Ɗum mbaawa ɓadiraaɗum haalaaɗo ko wanaa ɗaɗɗugol julde ɗum ɗemngal hakkunde maaɗa e Alla.

+3
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Waɗɗano maa yamɓe yimɓe ɓen kaalisi. Njeenaaɗaa maa ko seeda imaanaa. A wona miijitan ɗaɓɓingol kalaaɗe jaanɗe e tafsiri ɗee ngalu fii e Alqur’aanaa ndee njiɗ-ɗaa. Ɗuum mo waɗi mi yenndude ceŋtol e juumɗal.

+2
Woɗɗaama e njuɓɓudi

So much of your story resonates with me. It's a journey. Be gentle with yourself, sister. Allah is the Most Merciful.

0
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ni fotti. Haa jamano wondi en, men huni ñow sori ki en heewe e jaagoo, e huma gasɗe e jaagoo. Haa banndu huma jinji, tumminit e huma feewto e jaaɓɗe maɓɓe haa jammaɗe

0

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment