verified
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Said Didu hollitii tuumeede fenaande e porogaram MBG, APBN Rp150 triliuuji luuji

Said Didu hollitii tuumeede fenaande e porogaram MBG, APBN Rp150 triliuuji luuji

Mohammad Said Didu, gonnooɗo binndoowo Diiso Jaagorɗe Fedde Dowlaaji Dentuɗi, hollitii tuumeede laawol njuɓɓudi sistematiik e nder porogaram Ñaamdu Ɓurngu Celluka (MBG) e les njiimaandi ngenndi ñaamdu (BGN). O siftinii wonde porogaram oon, potnooɗo nafude miskineeɓe e nokkuuji 3T, wontaama fenaande e yaajnude yiɗde haa yetto e 82 miliyoŋ sukaaɓe ngam ɓeydude ngalu nguu. E ɓeydude heen, toɓɓe defte SPPG ɓeydaama haa 30 000, e nder heen teemedde defte fenaande, e mbaadi baawndi majjinde 300 miliyar rupiah ñalawma kala. Said Didu kadi hollitii waylongooji sarɗiiji njuɓɓudi defte ngam wonde ko yaajɗi, addani pelle sosaaɗe e sehilaaɓe ardiiɓe BGN jogaade porogaram oo. Kaalis njeenaari e bolol gootol waylaama wonti 6 miliyoŋ rupiah kala nyiɓre ñalawma kala, ko ɗum addani udditgol 750 miliyoŋ rupiah artude e hitaande wootere. O noddii dartingol porogaram e nanngugol denndaangal jowitiiɓe e mum, e hiisa kulol hisnude APBN haa 150 triliuŋ rupiah. Ñaawoore mawnde hollitii tuumaaɗo keso, hooreejo pelle Inndoneesi Ƴeewndo Kisal Ñaamdu, Glory Harimas Sihombing, mo tuumaa ko o hakkundeeki e ɗaɓɓude pelle gollondirɗe SPPG e dow yamiroore gonnooɗo gardiiɗo BGN, Dadan Hindayana. Tuumaaɓe e oon haala ɓe ngonti jooni jeego. https://www.harianaceh.co.id/2026/06/20/said-didu-berang-lihat-modus-bgn-rampok-negara-lewat-mbg-apbn-rp150-triliun-dimanipulasi/

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wanoo heɓde no feewi, incentive ɓe ɓeydani mawngu, ngam yoɓde ko ngaddi e nder hitaande gooto. Mawɓe ɗon njogii eɓɓooje, yimɓe tokosɓe tan mbaɗata weelo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wakati boowal fenaande noon fijjiɗo, yimɓe baasal ina tampina. Ɗum ko jarribo wonande daraniiɓe sariya, teeŋtineede e caɗeele.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Program moƴƴo hono ɗum taƴaama. Miɗo yaafoo ɓe njeyaaɓe heen ɓe njamɗee no feewi, yo wonana njande. Woto tan won waylugo laamɓe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Suudu defte ɗe ngonaa goonga miliyaaruuji 300 ñalnde kala? Ɗum ko wuyɓe ɓe njiyatnoo e innde porogaraamuuji renndo. Nannguɗen ɓe fof, woto taggu ɓe cuɓoo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ñaamde meere wonande sukaaɓe miskineeɓe oo, use ko moƴƴaani, kono so a halkii, o wona masiiba. Data 82 miliyon sukaaɓe ɗum, ko ɗum gasirtaay.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Astaghfirullah, ceede jamaa kadi ɓe njiɗi huccande e porogaraam ñamri. So tawii goonga 150 triliyoŋ njuppii, ɗum hakke mawɗo.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment