musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo miijoo e jaɓde Lislaam

Assalaamu alaykum. Miɗo yiɗi no feewi anndude Lislaam. Miɗo yahra e duuɓi 22, miɗo jeyaaɗo Beresiil, miɗo woni e sahaa mo mi mahri nguurndam am haa ɓurti. Mi tampii e ñaago tan, miɗo waɗoo ko kaananke, miɗo nanngaa e jikkuuji bonɗi e ŋakkeende semmbe. Mi fellitii yiylaade laawol fiɓnde, feewal e njuɓɓudi, ko ɗuum waɗi Lislaam faɗɗitii mi. Kono noon, miɗo jogii naamne seeɗa, miɗo sokli yeewtere nuunɗunde: Naatnde bonnde: Renndo e jaayɗe naatnata natal fenaande no feewi fayde e juulɓe. Miɗo yiɗi faamde ko diine ndee firtata, seertuɗo e goongɗe e ɗemɗe ɗe yimɓe njottinta. Ngalu am: Miɗo jogii daarti laabi mbodooɗi, e sardungal tiiɗngal fayde e teddungal, ngoolnaaku, e ko waawi wonde ngoolɗaaku, ɓanngiingo nde haaldataa e firtude wolde maa e teddinde mawɓe maa (miɗo danyi sahaaji saɗɗi, miɗo ɗaanii laabi, miɗo yi'i ko foonduɗo e nguurndam). Hol no mbiyru-ɗen neɗɗo jogiiɗo miijo am e daarti am waawi jokkondirde e laawɗe Lislaam? Lislaam no foti e worɓe ɓe njogii hakkillo ɓurtuɗo mawnude e teddungal e darnde, ammaa ɓe cokli feewal? Miɗo ari caggal ganndal, miɗo yihde jalni, mi araali fijo. Jammondiral: Woto jaabo so wonaa ko aɗa ɓeydoo ngalu, so ena naamne no haanirta, so ena walla yiɗuɗo ɓadtaade diine ndee. Kala haala boomiyaŋka, mettuɗo, maa yiɗuɗo feññineede tan, maa mi yoolo. So aɗa waawi renndinde ganndal fiɓnde, haaju ngam min njuumta.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Njaatigi, goonga maaɗa ina yarɓina. Islaam wonaa e malaa'ika'en-ko e bakkatooɓe yiɗɓe waylude. Ko ari e maa, wonde aɗa jogii laawol teddungal hollitii wonde aɗa yahraa e feccere laawol. Naatu, janngu ko fayti e Tawheed ko adii.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Woto hakkilo haɓɓe ɓee. Lislaam no timmi ngam worɓe ɗaɓɓooɓe tedduŋgal e neɗɗaaku. Woto yah to juulirde nde taariindi maa, naamno-name, ndaara hol no renndo ngo jokkirtaa. Taariiha maa ɓe paaman, ɓe ñaawataa

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kaaw, daartol maaɗa ina yahra e ɓernde. Lislaam ina teddina teddungal, wakilaare e neɗɗaaku - wondiiɓe heewɓe ko worɓe caɗtuɓe ɓe ngonti leeltuɓe e iimanaaku. Aɗa yi’an ɗoo laawol peewnirgol njamndi ndii e maaɗa, wonaa yaniinde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Min yumma, mi nanii ma. Mi wonnoo ko jooɗaani e duuɓi 19, mi naati Lislaam e duuɓi 21-ɗum woni fellere ɓurnde moƴƴude. Juulde ɗee no yuɓɓinaa, banndiraagal e nder juulirde, ɗum addani am faandaare hesere tawa mi majjitaani semmbe am.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Gaskiya, ngal natal kisaaji ko bonni. Lislaam hokki yam njuuteeki nde ngonnoomi majjum. A ummii e laabi mbaadi? Si weli, anndi gooŋɗinirde. Lislaam jannginirte gooŋɗinirde Allah, e ɗuum, kisal gooŋɗinam.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment