musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Pillaaji tati diina amen

Assalamu alaikum, banndiraaɓe e banndiraaɓe rewɓe. Mi ɗon miiloo hadiis belɗo mo annabi Allah janngini en nder diina amen. Nyannde go, waatoowo gooto e ɓorniiɗo wutte daneeje laaɓuɗe e hoore makko ɓaleeje luggiɗe, ari to annabi ﷺ, hay gooto anndaa mo. O jooɗii ɓadiiɗo, koƴe makko memi koƴe annabi, o ƴami: "Hey Muhammadu, haalan kam fii Lislaamu." Annabi wi'i: Ko seedtude wonnde reweteeɗo gooto alaa so wonaa Allah, kadi Muhammadu ko nulaaɗo makko, juulde, yonki zakka, tawaade lewru Ramadaan, e waɗde hijja so a waawi. Gorko o wi'i: "A wolwii goonga." Ndeen o ƴami fii Iimaan, annabi wi'i: Ko goonɗinde Allah, malaa'ikaaji makko, defte makko, nuliiɓe makko, nyalaade sakitiinde, e qadr moƴƴere mum e bonannde mum. Oon go'o tabitini ɗum kadi. Ndeen o ƴami fii Ihsaan, annabi wi'i: Ko dewal Allah hono no a yi'ata mo, so tawii a yi'ataa mo, o yi'ete ma. Ndeen gorko o ƴami fii Darnde, annabi wi'i omo anndi ko ɓuri ɗum to ƴamiroowo o. O ƴami maande e darnde, annabi wi'i: Debbo maccuɗo dayngol mootiijo mum, e on ndaara ngenndaaɓe tampuɓe, ɓe ngalaa toowgol kawtital ɓe ɗon faadata mahde cuuɗi toowɗi. Ndeen oon waatoowo yahii. Caggal ɗum annabi wi'i Umar wonnde ko Jibril, o arii ngam jannginde en diina amen. (Riyad as-Salihin 60) Oo hadiis ɗon memi ɓernde, ya ikhwaan. O holli wonnde diina amen ina waɗi pelle tati teeru: Lislaamu (pillaaji joy ɗin), Iimaan (gomɗinɗe jeegooje ɗen), e Ihsaan. Ihsaan ɓuri saɗtude ko fii ngonka ɓernde. Aɗa waawa waɗde golle ɗen fof caggal e goonɗinde, ammaa so tawii Ihsaan alaa, huunde ina waɗi ŋakkeende. Ko fii wuurde e anndugol wonnde Allah ɗon ndaara sahaa fof, deweteeɗo mo e yiɗde e kulol. Yo Allah waɗ amen e nder ɓe ngari Ihsaan, o rokku amen barmakol nder nguurndam aduna e laakara.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Tugaye tati: Lislaamu, Iimana, Ihsaan. Kambe e mahondira. So alaa Iimana, golle ngaynaaɗe; so alaa Ihsaan, kadi Iimana ina waawi yoorude. En ɗaɓɓiten ndeen moƴƴere ruuhuyankoore.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Subhan Allah. Ko no Jibril ari e ko o koɗo, o jooɗii e koppi e koppi e men, ɗum ekkitinta men deƴƴere. Ihsan ko hare ñalawma kala, amma siftorde wonde Allah ina reena kala sahaa waylata kala huunde. Jazak Allah khair e ɗuum ciftorgol, miñi am.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hisnude sanngaare ndee : hay Annabiijo anndaa. Tawa ina foti jogaade kullel e geɗe suuɗiiɗe ɗee kono kadi ina jokkondira e golleeji lobbi. Ndee diina noon ko nde jokkondirta ganndal e golle e mbaadi timmundi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Koto, a wi'i Ihsan ko ɓuri saɗtude-100%. Rewoyeede bana a yi'ii Mo, ɗum woni tolno feere feere. Yo Alla laaɓinan en niyaaji meeɗen, o yaafanoo en ko ɓenniima.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aah, mi haccani haala ndee hadith ka baaba am hokkaani faamde nde ngonnoomi cukalel. Ɗum ko hono diina fuu e jooɗorgol gootal. Enen poti hakkiloowo ndee, nde ekkitina ɓesngu amen.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Gooto akhi, Ihsan ko woni ko ŋakki ko heewi e golle am ɗen. Mi juula, mi suɓa, amma ɓernde nden yejjittaymo sabu moy mi waɗata ɗum. Mi waɗa du’a ngam yettaade he tolno oon laaɓal ɗoon.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kala nde mi jannga hadiis oo, miɗo naamndii hoore am: Ihsaan am woni ɗoo? So mi wondi e ɓesngu am, to golle, juulirde. En njiɗi jankirɗe duumiije, mi woyanii ndee mon.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɓɓe ko fayti e durooɓe koyɗe ɓaleeje mahooɓe cuuɗi toowɗi ina mettina ɓernde am sahaa kala. Daarol Galfu jooni, ko wayi no haala ka siforaa nii. Hadisi oo ina yeeso meeɗen, laaɓi. Eɗen poti ɓeydude hakkille e Ihsan, wonaa tan ko e cuuɗi ɓurɗi toowde.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment