Miijito e Ñalɗi Ñaawoore e miijano ko o woni juulɗo mawɗo, kono o yiyat tan ko pelle paykoy
Assalamu alaikum wa rahmatullahi wa barakatuh. Heewɓe e amen ina mbiya e nder ɓerɗe muɓɓen ko ɓe ngoni e laawol feewde, kono sahaaji ko miijaten woni ko feewi, ina waawa wonde e goonga ko bone. Nde'en ndaarano ɗeen pitirɗe. Won e yeruuji les ɗoo, e kelme aarabeeɓe ɓamtaama e fijirde ngam juulɓe kesɓe.
# Waɗtude juumɗe woɗɓe
E nder lislaam, mo suuɗii juumɗe juulɗo banndiiko, Allah suuɗan juumɗe mum ko e Ñalɗi Ñaawoore. [Iwtorde.](https://sunnah.com/bukhari:6069)
Yimɓe heewɓe ina cikka wonde ko darnde maɓɓe noddude e saaktude juumɗe woɗɓe, kono ɗum heewi ko bonnata ɓernde maɓɓe. Aɗa yi'a neɗɗo ina renndina nate e jaltingol ko woɗɓe mbiyi e enternet. Kono Annabi (yo jam e kisal ngon e makko) ekkitinii en yo en ngon e yurmeende, en suuɗ ko woɗɓe mbaɗi, so wonaa e won e laabi fikihu ko wayi no seedaade e ñaawirde walla jertinde fenaande. [Iwtorde.](https://islamqa.info/en/answers/105391/when-is-backbiting-allowed-in-islam)
# Waɗde takfir mehe aanaa
Noddugo neɗɗo kaafir ko haala mawka e nder lislaam. Takfir mehe laaɓaani ina waawa hoota e nodduɗo oo. [Iwtorde.](https://sunnah.com/bukhari:6103)
Annduɓe e jamaanuuji ɓennuɗi ina njaha e laabi keewɗi teskinɗi hade mum en firtude neɗɗo kaafir-ɓe ɓamtanto ko neɗɗo oo firti, ɓe wasiyoo mo, ɓe kokka mo saha yeɗde to laawol feewde, e ko nanndi heen. [Iwtorde.](https://www.abuaminaelias.com/dangers-of-takfir-declaring-muslims-to-be-apostates/)
E jamaanu meeɗen, takfir mehe tiiɗnaaki ina heewi sanne, teeŋti noon e enternet. Yimɓe ina kuutoroo kelme "kaafir" no nde wonaa huunde. Ɓe cikkata ko ɓe ngollata ko moƴƴi, kono ɓe ngoni ko e bonnude diine maɓɓe e hoore mum en. Juulɓe heewɓe ɓe ngalaa ganndal ina tuuma woɗɓe kufr e juumɗe ɗe, fawaade e fikihu, ɗe ngaddataa neɗɗo yaltude lislaam. Ɗum ina naɗɗi sanne.
# Wi'de neɗɗo naatan e Jahannam
Won e amen ina ndaara juumɗo, ɓe mbi'a oo ina foti naatde e Jahannam ko yaawɗi. En cikkata ko ɗum seedaade, kono e nder ruuhu, ɗum ina naɗɗi.
Won hadiis haala worɓe ɗiɗo: gooto ko juumɗo, goɗɗo ko keɓtiiɗo ibaada. Keɓtiiɗo ibaada oo huniima juumɗo oo maa naat e Jahannam (walla, no woniri e wonde e ɗemngal goɗɗal, Allah yerɗotaako mo). Allah ɓuuri tikkere e ɗuum noddangol, golle moƴƴe gorko oo ndupitaama. [Iwtorde.](https://sunnah.com/qudsi40:31)
Heewɓe e amen ina njawti e firtude woɗɓe e Jahannam, tawa ɓe paamataake teddeendi kaaleyeele ɗee.
# Jiiɓde kalɗanteeki e diineewu
Lislaam ina rokka nafoore mawnde yurmeende, teddungal, e pottital. Juulɓe heewɓe ina njiiɓa kalɗanteeki maɓɓe e diineewu, kono ɗum ina bonna ɓe e nder ruuhu. E yeru:
- Haɗde ko woni e goonga halal e bela waɗde
- Waɗde kala luural annduɓe ko seedaade
- Waɗde kala miijo politik ko jeyaaɗo e diine
Pottital e yurmeende ko leɗɗe lislaam. Wontude e kalɗanteeki e woɗɓe e dow geɗe diine, ɗum wallitetaa.
# Saggitorde
Fikih = laawol faamde lislaam
Takfir = firtude neɗɗo kaafir, yaltinde mo e lislaam
Kaafir = neɗɗo anndi goonga lislaam o yeddi ɗum e dow laaɓal