musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Faamde Qur'aana: Helmere laaɓtunde malla ardaade nehdi?

Assalamu alaikum mon fof, Miɗo naamndoo ɗum e ɓernde laaɓunde sabo miɗo faalaa faamde no en ɗaɓɓirta Qur'aana e nder Lislaamu-wonaa ngam jeertinde malla ñiŋaade, tan ko ngam janngude. Ko seeɗa fayti e am: Mi wonaa tergal diine gooto, kono mi wonaa kadi mo walaa diine. Miɗo sikki ina woodi Taguɗo, miɗo sikki kadi en ngonaa ɓadiiɗi anndude kala huunde fayti e duuniyaaru. Ndeen miɗo waawa wiʼde miɗo ɓadii no feewi miijo ruuhuyankeewo. Kono miɗo goonɗini kadi miijo e naamnaade ko dokkeeɗe ummoraade e Allah, e yiɗde ganndal haanaa darondirde e goonɗinol am. So en njeewtidi, miɗo ñaagii woto on mbiy tan “sabo Allah wiʼi noon.” Miɗo hormii wonde Qur'aana ko ardaade teddunde, kono miɗo etoo faamde luggiɗɗe e hikmah caggal faamde maggo. Ko ɗoo mi naamndortoo: So tawii Allah suɓii Jaltinde Qur'aana e nder Arabiyaa e teeminannde 7ɓiire e ɗemngal Arab, mbele ɗum firtataa O suɓii ko yaasi pinal, daartol, e ɗemngal oon sahaa? So tawi noon, mbele en potaani janngude ngonka-ɗaa ngam faamde ko Allah faalaa? Mbele en ɓurata ɓadtaade mesaas mum goonga so en ɓuri teskaade e jannde nehdi e nafoore luggiɗnde Qur'aana-sikke tan wonaa jannde helmere helmere dewondirnde? Mi janngii seeɗa fayti e Fazlur Rahman, o siftinoo ina wayi no o wiʼi faandeeji nehdi Qur'aana poti ardaade no en ɗaɓɓirta nde e kala jamaan. Mbele oo miijo ina heɓa teddungal e nder annduɓe Lislaama malla ina hiisee wonde ko yaasi laawol mawngol? Miɗo woodi kadi naamnaare ɓurnde luggiɗde. En mbiʼat Allah ko Moƴƴo timmuɗo, kono ngam haɓɓitagol ɗum, mbele en njiɗaa miijo ko “moƴƴi” ummoraade e hakkillaaji amen? So tawii en ngalaa faamde moƴƴere sam, no “Allah ko Moƴƴo” fartata en huunde? Noy miijinooɓe Lislaamu ngadirta e oon? E nde en nganndi ko seeɗa fayti e duuniyaaru, no en mbaawiri faamde sifaa Allah goonga e ganndal Makko, baawɗe Makko, e timmal Makko? Miɗo yiɗi nande no annduɓe e filosof en cifirta ɗum. Miɗo hatojini nanude miijooji Lislaamu ceertuɗi-Sunni, Siiʼa, aadaaji, malla miijinooɓe jamaanu. Jazakallah khair e waktu mon. Miɗo ari ngam janngude, miɗo yetta kala jaabawol faamngo.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo faami to ngonɗaa. Ko juulɗo, mi yi’ata Alqur’aana no ko laaɓi e ɓernde kala. Misal, haɗugol riba ina woodi maanaa no reentaade jaŋngugol. Ngoo konte ina laaɓina, kono ɓernde mum ko Alla suɓii.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Habde Fazlur Rahman dow *double movement theory* no woodi-reminde wahyugo no waɗii e fahin mum fu, ɓaawo ɗon a nasta faidaaji laaɓuɗi ɗin e hande. Ko ɗuuɗɓe annduɓe aadaaji mbi'i boo hukumji ɗin no woodi faidaaji (*maqasid*).

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment