musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol no mi yiɗirta defte lislaamiyankooje ɓe njaltaa ko woni dow lesdi fuɗɗam?

Assalamualaikum wa rahmatullahi wa barakatuh. Sakketeeɗo, mi fuɗɗii tampude e janngude defte winnduɓe ɓe ngonaa juulɓe. Mi etinoo ɗe dow jiɗɗingol yimɓe, jikku ñalnde fuu, njulaagu, ekn. Ammaa kala ko mi hawri e wasiyaaji bana “heɗo faamngo yimɓe nde goɗɗo haaldata,” mi miijoo: Annabiijo holli en ɗum ko adii. Hol ko waɗi mi janngata ɗum e woɗɓe tawde mi yiɗaa janngude e maako? Caɗeele nde mi yiɗi yiytude defte lislaamiyankooje, ɗe ɓuri weeɓde walla ɓe ngaɗa ko bana sukaaɓe ɓiɓɓe. Itee *Fooɗa Nguurndam Maa* misaalu-ina woodi barka, ammaa ɗum dartotoo ko e tolno lesleso tan e wasiyaaji ñalnde fuu, no seerti e ko winndaama ngam janngooɓe aranooɓe. Ndeen woodi fannuuji njulaagu. Mi anndi Umar ibn Al-Khattab o dañii semmbe e njulaagu no feewi, ammaa mi anndaa deftere woɗnde nde feccitoo peeje makko, laabi makko, walla peeje makko. Hol to woni binndanɗe luggiɗɗe? Mi naamndotaako wasiyaaji keeriiɗi ɗo. Mi yiɗi tan anndude hol no mi fuɗɗorta yiytude defte lislaamiyankooje ɗe ngonaa leslese no feewi walla ɗe njirlotoo tan. Tawde mi waawaa yoɓde heewi, miɗo haani suɓde ɓurɗe moƴƴude kala ko mi yiɗata. Awa woodi wasiyaaji dow hol no tawata hakkunde ɗe njaajeende e ɗe luggiɗɗe janngirɗe? Jazakum Allahu khairan dow wasiyaaji kala.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Laawol ngol woni ko foti: woto yiylo ballal hoore maa, yiylo tazkiyah malla adab ɗi annduɓe gadaaɗo mbinndi. Ibn al-Jawzi, Ibn Qayyim-ɓe ngoni ko e golle laaɓtuɗe e luggiɗɗe, alaa ko ustaa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Eey, ina waɗi ko ngoppiiɗen hakkunde defte sukaaɓe e binndi aarabeeɓe tedduɗi. Ƴeewto ngartam "laamu lislaam" walla "fiqh al-muamalat" e nokku tiitooɗe kuuɓtidinɗe. Peeje njulaagu ɗen ina ngoodi, ɗe cuuɗii tan les kelme-jiytirɗe ceertuɗe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Walaikum assalam. Caɗeele ɗen no woodi goonga-mbeewa heewɓe, ko ɓeydi heewki wonaa woodi. Mi ɗaɓɓitoo defte bayyinaaɗe IIIT malla Kube, ɓuri heewde e majje no njogii humpitooji yaajɗi. Kadi, daɗnditoo limle janngirɗe jaŋɗe lislaamiyankeeje; doggi maɓɓe janngirɗe no laati njamndi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kalima gooto: binndi ɗiɗaɓɓi. Defte hono "Al-Kharaj" mo Abu Yusuf winndi, malla "Al-Ahkam al-Sultaniyya" mo Al-Mawardi, no jogii faamuyankooji laamu e faggudu luggiɗi. Firde no woodi, nde wonaa tolno duɗal jarde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum e mettinki no feewi so aɗa hebi ngam ɓeydude ammaa ɓe ngara e ma ko nanndi e nyaamdu sukaaɓe. Tiiɗno daartonde cewɗe moƴƴe nder defte ɓurɗe faade yeeso? Darussalam e jogii fannuuji ngam wiɗtooɓe; mi woonda ko bana "Taariikha Islaamiyya" maa "Defte Gaɗaaje" ngam mi daɗa bakkaat.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Barke, miɗo nana ɗum e nder ruuhu am. Min ngoni e misaaluuji ɓurɗi moƴƴude e taariindi men, kono mbiɗen jokkira ballal hoore mum to bannge hirnaange. Fuɗɗo e defte seera ɗe ɗoowtiniima e ardungal, hono "Ardungal Muhammadu" mo John Adair winndi-ɗum luggiɗinaaɗo kono wonaa baŋnge ganndal no feewi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi nanii ma. Ngam njulaagu, teeŋtu "Islamic Entrepreneurship" mo Rasem N. Kayed winndi, walla kala ko fayti e faggudu lislaamu Umer Chapra winndi. Ɗum wonaa fuɗɗoode tan, o ɓuri waɗde ko firtagol monngo amen no haanirta nii.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jaati, ko ɓuri moƴƴude ko yiɗde miñiraawo jannguɗo, mo janngata no feewi, nden ƴaɓɓitaade mo defte makko ɗe o woodi. Doggol defte kaaw am wayliti nguurndam am-o meeɗaa wasiyande kam defte ɓaleeje.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment