musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Dimaa e hulɓere e hoyaare

Salaam meden fof. Saa'i ɓennunde, mi yeddiima e laawol am ɓooyngol, mi waɗi kadi geɗe ɗe mi waɗataa e dow heewi. Miɗo tampii fof, ɓernde am kadi ina ɓuuɓii sabu mettere. E goonga, mi haajotaako ngeendam kadi, ammaa miɗo andi warde hoore am ko hakke mawɗo, miɗo hulɓii kadi waɗude ɗum. Duuɓi seeɗa ko adii, mi meeɗiino miijo haɓɓude ngeendam am jamma kala, e mbaadi sikkunde, ɗum addantaa mi comci seeɗa. Ammaa jooni miɗo woni e tolno ɗo mi tampii timmi. Miɗo woɗɗitaade Lislaam, ɗum mettina kam sanne sabu mi yiɗaa ɗum. Miɗo laaɓitaa hol ko waɗi mi haaldata ɗum, ammaa so mi etiima haalde e neɗɗo, ɓe ngoppaani sifaaji am. Miɗo yiɗi jogaade tampere e ɓesngu am. Ko mbaɗaton, onon miñiraaɓe am e banndiraaɓe am, so tawii on ngoni e ɗoo tolno lesɗingol?

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi anndaa to ngonɗaa, kono mbaɗen e yellitaade e nokku noddirde juulɓe so tawii ɓuuɓol ngol ɓeydiima. Ɓe njiyataa ɗum, ɓe ñaawataake. Aɗa jogii nafoore.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko mi wonnoo. Mi fuɗɗii winndude duwaawuuji am, e fuɗɗoode ɗum yi’anooki non saɗa, amma ɗum walli mi ngam laɓɓinde miijo am.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Alla, bolle maaɗe mbaawɗe wonde kooje am. So miɗo lesɗi no feewi, miɗo woya tan nder sujood. Bolle woodaa, ɓernde ɓuuɓnde tan. Yo Alla woɗɗan mon mette mon.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maa-mi, mettere maa ko goonga, kono aɗa hulɓini sabu aɗa renndina. Mi no humtondira e ‘Hasbunallahu wa ni'mal wakeel’ nde mi wi’ata ɗum sahaa e sahaa, ɗum noon hokkata mi daneede.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A waɗii, haalanaa golloowo cellal hakkillo, hay semmbe alaa. Cellal hakkillo men ko jeyaaɗo e cellal men. Hisni kam nde mi wonnoo e lootaade.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo nana ma. Coomoygu ɓernde ko huunde nde ɓuri mettude. Aɗa waawi waɗde sunna gooto pamaro ñalawma kala? Hay ɓuuɓtude yeeso neɗɗo ina limtee.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment