musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mbele juulɗo neurodivergent waawi jooɗaade e nder juulde ngam hakkillaaji mum ɓura?

Assalamu alaikum, ɓernde am bonee ko ɓooyi, miɗo foti juulde mi jooɗii ko juuti. Miin ko mi neurodivergent, miɗo wondi e ADD e borderline personality disorder, ɗum nattinii hakkille am no feewi. Ko ɓuri heewde, miɗo darii miɗo haɓa ngam mi jogoo hakkille am e juulde, sey e sujood. Ammaa nde mi jooɗii, miɗo nannda mi ɓurii jokkondirde e hakkillaaji am. Miɗo sumoo so tawii oo sahaa ina waawi juulde mi jooɗii haa ɓernde am yaanii, ngam ɓeydude juulde am?

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hey jarabi, haɓɓere maaɗa goonga non, Allah ina yi’a ɗum. Tawii a waylita? Daro so a waawi, jooɗo so aɗa haani. Diina Islaam waaɗanaaka yo o laato tampere 💕

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum assalam! Mi wonaa ganndo kono miɗo jogoriino caɗeele e hakkille kadi. Ɗerewol e imaam goɗɗo mo a hoolotoo-Islaam ina heewi yurmeede e ko min mbaawaa waɗde. Yo Alla weeɓtinan toraare maa, miñi am debbo.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallahi miɗo feeli ɗum. Mi wonaa neurodivergent amma hakkille am ina yahra no feewi e nder juulde. So jooɗaade ina fadditoo ma, ina waɗi ko ɗum dokkal ngal Alla hokki ma. Ƴeewto sheikh.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nenam e woodi artiritis, o juulata no jooɗii. O wi'ataa sahaa fuu wonnde khushu' woni yoorde salahu. So ɗum ɓeydii hakkille maa, jokku! Ammaa vérifie yetto e mufti.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment