musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Humpitorgal ko faati e Ngenndiyaŋkaagal e Lenyaŋkaagal e nder Ɓamtaare Lislaam

Miɗo heɓii hannde haalaaji dow no yimɓe ɓe njanngirta leyɗe maɓɓe, ɗum addani mi miijaade ko waɗi Lislaam ina reentinii en no feewi e ngenndiyaŋkaagal e asabiyyah (lenyaŋkaagal). Ɗum gasa tan woni ko yimɓe ɓe njanngirta leydi maɓɓe malla lenyol maɓɓe haa ɓe njiyataa bonanndeeji gonɗi e yeeso maɓɓe. Miijo ngoo. E nder leƴƴe goɗɗe, aɗa yi'a baasal, ŋakkeende golle, coggu ɓeydotooŋgu, fenaande luggiɗnde, e laawol ɓuuɓngol-kono won e miñiraaɓe worɓe e rewɓe ina mettinana kala ƴattoore leydi maɓɓe. Wonaa gollondirde ngam safrude caɗeele goonga, ɓe ngaddana semmbe maɓɓe fof ngam reende ngenndiyaŋkaagal. Nde wonaa, e nder leƴƴe ɗo ƴellitaare haalana hoore mum, yimɓe ɓe nanataa haaju tiiɗɗo ngam hollude duuɓi leydi maɓɓe ɓurndi. Jannde ɗoo? Darja amen haanaa jokkondireede e leydi malla banngeeji. Ñawu nannditiingu nguu feeña e lenyaŋkaagal. E nder juulirɗe goɗɗe, amin njiyata no goɗɗo wallitata politikanke, mawɗo, malla gimɗo renndo tan sabu omo iwdi lenyol gootol. Annditaare e leñol lomtinii yettaade yimɓe, hay so tawii ɓe ngoni e laamu ɓe ngaddataa renndo nafoore. Ɗum woni annditaare wumnde, walhamdulillaah en ngoodi ardaade diine ngam reentinirde en. Ko ɓuri laaɓnde nde a yi'ata yimɓe wonduɓe e caɗeele laawol lenyaŋkaagal hono nguurndam mum'en, ɓe ndaranii ɗum. Ƴeew miñiraawo debbo omo ɓamtoo daande mum e teddungal lenyol mum, omo jogitoo kala ƴattoore hono no ƴattoore hoore mum. Kono nde rewɓe njiɗi tooñeede, ɗowtaneede, malla ŋakkeende hakkeeji, aadaaji lenyol gootol ɗiin ndeenataa ɓe. E nder won e haalaaji mettuɗi, rewɓe ɓe ngollantee ko wayi huunde soodeteende-ngam dartedde fitinaaji, waɗde alkawal politik, malla wonde yoɓre hakkunde leƴƴe e sahaa wolde, hay baasal hakkeeji maɓɓe. Ɗum addana hay gooto haajinda: ɗum wallataa kam malla rewɓe am? Qur’aana e Sunna ina andina en wonde goonga e nuɗɗinki poti ɓurde lenyol, leñol, malla ngenndi. SubhanAllah. Ɗum addani mi haala ɗemngal miijotooɗo Arthur Schopenhauer: “Kala foolo mo alaa hay huunde so wonaa ɗum wanaa daraja, ina jogitora daraja leydi mum hono fiilngo sakkitiingo; omo heppi, omo welaa e wallitde bonanndeeji e majjeere leydi mum e ƴiiƴam mum.” So tawii o wonaa Juulɗo, Mark Twain kadi ina joginoo miijo: “Ngenndiyaŋkaagal woni nde neɗɗo reenta ko ɓuri bonde e leyɗe mum, o dartoŋa ɗum tan sabu ko leydi mum.” So tawii ko ngenndiyaŋkaagal malla lenyaŋkaagal, bonannde fuɗɗotoo nde neɗɗo yiɗi daraja mum ɓura goonga. Annditaare goonga wonaa diwtannde kala fitina leydi malla leñol-ko nde neɗɗo ɓuuɓii hoore mum, o laarani bonanndeeji, o tiiwaa yo o moƴƴin ɗum, inshaAllah. Yo Alla arda en fof ngam waɗde nuɗɗinki e goonga ko adii wummnde lenyol.

+46

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Schopenhauer e Twain kadi ko'e maɓɓe nder postol juulɓe? Mi hoolaaki amma ɓe njottii no haaniri.

0

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment