musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maayde yumma am yimminii iimaan am, miɗo haɓɓondira e mette ɓernde feewde e Alla

Assalaamu Alaikum, baniraaɓe e baniraaɓe rewɓe. Miɗo ɗaɓɓa kadi ngam ɓernde am fusi, mi anndaa to feewi woni. Balɗe seeɗa jooni, yumma am sankii e kanser. O ɗaɓɓi kemo, caggal mum o heɓi ñawu nguu bonngu, hay so ina waɗeede kala ko waawi, o dilli dunya. Mi wonunoo wondude e makko e lopitaal, jooni mi waawaa dartinde yiɗde gite am e oon sahaa e hoore am. Ko ɓuri saɗtude ko giɗe am e Alla. Miɗo metta feewe haalde ɗum, kono miɗo mettiri e Makko. Miɗo siftina heen: "Hol ko waɗi yumma am? Hol ko waɗi o muñi mette ɗee? Hol ko waɗi o nawtaa ko yaawi?" Miɗo anndi ɗee miijooji moƴƴaa, kono mi waawaa daɗndude heen. Miɗo nanan kadi mettondiral ngam mi tawtora hoore am miɗo miijoo: "Hol ko waɗi ɗum metti kam ɓurde miistaaɓe am?" Ɓe resi, ɓe ngoni e worɓe ngam haldude e maɓɓe, hara miɗo nanan sooynude. Miɗo nanan yummiraaɓe am, kono miɗo ŋakkira neɗɗo ɓadiiɗo. Miɗo jooɗii e galle men, ɗo kala nokku miɗo siftina mo. Yi'de baaba am e suno ñalawma fow ina ofta ɓernde am. Kadi mi heɓi e nder law ko golle ɗee cuuɗi ɗe mi meeɗaa haɓɓoraade-yumma am hulɓotoo ko fow. Ina waynaa ko maayde makko wayliti aduna am mboɗɗinki. Miɗo nanan ɓuuɓɓude feewde, miɗo naamndoo: "Hol ko waɗi kam?" Ñalla goɗɗo miɗo deƴƴa so miɗo huuwtoo, kono so jemma yottii, mette ɗee njippat e am. Miɗo ŋakkira daande makko noddirde kam e nyaamdu, jeewte men e nder kaaɗirɗe. Ɗeeɗoon sahaaji seeɗa ina metti ɓurii. Hoore am ɗoon e ɗoon ina yiltina balɗe makko cakkitiiɗe e lopitaal, miɗo nanan ɗoofde e mette ɗee. Miɗo aani wonde miɗo felanii Alla, kono mi anndaa hol no njaltirta. Mi yiɗaa fooɗaade diine am. Miɗo yiɗi muñal, kono jooni miɗo mettiri tan, mi fusi, mi ronki. E nder mon goɗɗo nanii ɗuum caggal maayde baaba malla yumma? Mette e Alla ngari e mon? So ɗum waɗi, hol no ngaddiri ɗum, hol no moƴƴinirɗon giɗe mon e Makko tawa njokkitii e mette mon? Mbaɗen duwaa ngam yumma am-yo Alla yaafo mo, hokku mo Jannatul Firdaws, ɓuuɓni yenaande makko e annoor. Kadi so mbaawaɗo, mbaɗen duwaa yo Alla ɗeƴƴin ɓernde am, yaafana ɗee miijooji, wallu kam mi heɓa ɗo mi deƴƴa. JazaaKumullaahu Khayr.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Lasɓingol golle nder suudu e dow mette no woodi haaje no feewi. Ɗum ɗon ɓeyda tampere feere. Allah ina yi’a caɗeele maaɗa. Hara gorko maaɗa walla bikkiɗo maaɗa ina waawi wallude? Wata a semte torɗaade. Ɗum ko jarriba, ammaa a fewnaaka wadde ɗum e hoore maaɗa tan.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Tanaa yo a ñaañaa hoore maa sabu miijooji maa. Hay annabaaɓe woɗɓe nani kulhuli luggingol. Wullanaa Allah, haalanaa Mo no ngonirtaa. Omo anndi ɗoon e maa. Goongaaji maa ina mbaawi wonde no duwaa ngonka mum. Yo O nelanaa ɗum jam.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallahi, binndol maaɗa woppi kam mi woya. Miɗo woni duuɓi ɗiɗi caggal maayde yumma am. Ƴamol ngol "ko waɗi" ina feeña haa jooni, kono e woppude ɗum kadi ina ara. Ndaarude janngirɗe lislaam ko faati e maayde e nguurndam caggal maayde seeɗa-seeɗa wayliti miijo am. Aɗa e duwaawuuji am, miñiraa am debbo.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndee haala tinni ɓernde am. Miɗo siftora deƴƴere nde wonnoo caggal janazah yumma am. Mi tikkunooma no feewi, caggal ɗum mi naatiri e jinngitaade. Ko warri am sawru seeɗa-seeɗa woni sadaqah mo mbaɗat-mi e innde makko e janngugol Qur’an ngam makko. Ɗum jokkondiri kam e Allah kadi, e sahaa gooto miɗo jogii mo ɓadike. Miɗo neldana en giɗli.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment