Tiɗol Maaɗa Alla Nde Mido Habraama e ɗemɗe Koo 🌩️
Leebi neɗɗe ɗuuɗɗe, mido hawrinaa e waswasaaji tatiiji ɗen-piccitol ɗi ɓesndi ɗi narniti miɗo sokli deen am ngam aduna haa e wondude Alla, astaghfirullah. Ɓe huliima lam lam. Kala nde ɓe udditi, miɗo daɗɗa ɓe ɓernde, miɗo yiɗaa waɗugo maɓɓe saanga. Haa e nde ñaawoore nden e nder am, miɗo ɗuumoo e jaɓɓoram am, ñaamorde, janngol Qur’aana, e du’aaji. Kono e nder am, miɗo hulii fenaande: hay ko sifa imaan am holli? Nde Ramadan aranii, miɗo miijo nde ɗum mariray. Kono ɗum mari tati. Ngam miɗo janngi Qur’aana ɓurde, e miijagol ɓurde, piccitol ɗen ɓuri huunde. Miɗo heɓii no laawol am hato nokku imaan am. Miɗo anndi nde suttinol ɗee ɗon yalti Shaytaan, kono anndugol ɗum waddaa ɓe. Koɗol ɓurɗo tati ko waɗugo miɗo heɓi hakkunde e nder am no ibaada am ɗon wona tan ko ñaawagol jaɓɓe. Miɗo huliima no miɗo yaltii e Alla. Miɗo waɗi noonɗe ɗuuɗɗe nder ɗemɗe ɗee. Miɗo jooni miɗo ñaamora: ‘Ya Rabb, tiiɗno, woto accu imaan am e am. Ko Anɗaɗo tan ko Aan. Miɗo waawa yaltugol Ma. Tiiɗno, reentu imaan am.’ Haa e ngoo saanga, huunde gooɗo waɗataa. Miɗo hokku on hokkuɗe ɓurɗe, ɗiɗo leebi ɗuuɗi miɗo winndi e nder yeeso jaɓɓe mawɗe waɗtiiɗe nder kawtal ɓaawo Ramadan, tiggi e lewru ɗuɗɗungu. Miɗo yoɓɓi nokku am, miɗo leebi neɗɗe ɗuuɗɗe miɗo hebbinaa ko miɗo hokkata, miɗo welɗii ɓernde-ko yeeso nde miɗo yiɗii seŋorde leebi neɗɗe ɗuuɗɗe. Reento, ɓural, sabu ko miɗo waawaana laawol, miɗo anndi no miɗo waawa yahde tan. Miɗo luɓɓinaama. Miɗo waɗi golle ɗuuɗɗi, miɗo miijo no jaɓɓol am ɗen laata, yimɓe ɓe miɗo heɓoto... e tawi ko ɗum, ɗum yaltii. Leɗɗe ɗuuɗɗe miɗo ɓerɗiiɗo e ɓattiiɗo, miɗo heɓii no golle ɗee fow yaltii. Miɗo ɗuumii e du’aaji: ‘Ya Allah, si ɗum ɓural e am, tiiɗno waɗu am laawol ngam mi arde.’ Kono e nder am, miɗo heɓii kadi no miɗo dammuɗo ɓural sabu ɗum yaltagol ɗum, ngam ɗum woodi duuɓi mawɗe ɗi njaɓɓata nder lewru ɗuɗɗungu. Ngam ɗum miɗo ñaamorii kadi: ‘Ya Allah, si mi waɗaake yahde, tiiɗno woto accu mi heɓugo ɓernde e ɗum.’ Nde ñalngu yeeso ɗen arii, miɗo yi’i kesɗitinol e linlinol-kala neɗɗo hebbinaa jaɓɓe ɓe majji, hollagol koɓe ɓe hokkata, ɓe welɗi. Ɓernde am daŋŋii. Ɓamtaare ɗen nde miɗo acca ɗum udditi, miɗo ñaawoowo, Miɗo waɗaake arde. Nde ngoon nder jaɓɓe, huunde fof udditi. Miɗo waɗi noonɗe e sujuudu am ngam mi wi’i Alla no miɗo heɓii: ‘Ya Allah, mi yiɗaa heɓugo ɓernde e accugol ɗum. Tiiɗno woto accu mi heɓugo mi yaltii ko waɗaa ngam am.’ Reento, huunde wonaa hakkunde tawo waɗii. Si wanaa haa ɗum, hurere mawnde ɗen udditi-huunde ɗum ɓurala haa nder ɗoo. Henndu ɗen noonii ɓernde, lekki ɓe ɓuɓɓi, kenorɗe ɓe wecci, ndiyam ɗen luɓɓi, haray fof. Duuɓi ɗiɗi ɓaawo, kesɗitinol aranii: jaɓɓe fof ɗe mbusinaama ngam hurere nden. Jaɓɓe ɗe ɓuɓɓi, ko hokkataaɗe ɗe mbusinaama, jaɓɓotooɓe ɓe yalti koɓe maɓɓe, yimɓe goɗɗɓe ɓe heɓi ɓernde, e yeeso nden daɗɗaama. Nde mi yi’i ɗum, miɗo daŋŋii. Yeeso nde miɗo noonɗa e accugol... waree e mbuse. Kawtal ngoon, miɗo udditi Qur’aana am ngam mi yah e Suratul Ra’d. Miɗo janngi firde ɗen miɗo daŋŋii-ɗum wowlii no ɗum wowla hurere e ɗenɗe. Miɗo anndaa hay ‘Ra’d’ firtina hurere haa mi yiylo ɗum. Ɓaawo leebi neɗɗe ɗuuɗɗe nde miɗo ñaawo e sokle e ñaamoragol Alla reentugol imaan am, saanga ngoon yottii mi nder maayo. Miɗo heɓii no Alla njiyta kala du’a, haa ɓeen ɗi men suttin e noonɗe. Ɓaawo kawtal ngoon, alhamdulillah, imaan am heɓii ɓurngol ɓurɗe taw ko leebi neɗɗe ɗuuɗɗe ɓaawo ɗum.