musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa tokka Madhab gooto walla aɗa yiɗi miijo ɓurɗo tiiɗde sahaa kala?

Assalamu alaykum, on fuu. Mi tokka janngirde Hanafi, ammaa heewɓe sahaaji mi heɓata hoore am miɗo salaade miijo ɓurɗo tiiɗde, hay so tawii o ummi diga madhab feere-so wonaa miijo mo heewi wonde. Ndeen noon ina addana am deeƴre e nder ruuhu, ammaa kadi ina saɗtina nguurndam, sahaaji kadi miɗo haɓɓondira e caɗeele garooje e mum. Mi ƴettu haala ɗamndu rawaandu, yeru. - Annduɓe Shafi'i mbi'i rawaandu fuu ko najis, aɗa foti lawƴugo nokkuure nde so ɗamndi memi laabi jeeɗiɗi, arandeere nden e leydi, ɗiɗmere nden ndiyam. So a lootaani e leydi, o heddii ko o najis, kala ko ɓuuɓi heen kadi o wartii najis. - Hanbali ina nanndi e Shafi'i e ɗuum. - Hanafi wi'i tan ɗamndu ndun ko najis, lawƴugol laabi tati e ndiyam ina yonki. - Maliki ina hiisa o laaɓɗo. Jooni, so mi tokki miijo Shafi'i malla Hanbali, so mi lootaaki no haaniri-laabi jeeɗiɗi, e leydi arano-miɗo waɗoyoo e dow laaɓal, ibaada am kadi a jaɓaaka. Kadi haala ka wonaa tan dow nokkuure memnde. So mi laaɓɓinaani ɗum law, ko fayti e comci am, sofa o, jooɗorgal oto o? Najis o feccii e ɓuuɓugol? Hol no mbaɗɗirtaa laaɓɓinde huunde hono noddirgel malla kuutorɗe ordinateer e leydi? Miɗo heɓa ko ɗuuɗi. Ƴamol am ngol: hadiis o wi'i, "Laaɓɓingol ngalndi gooto e mooɗon, so rawaandu mbari heen, ko lootugol laabi jeeɗiɗi, arandeere nden leydi." E miijo am, ɗum nanndi ko haala tan ko fayti e piye. Hol ko waɗi janngirɗe Shafi'i e Hanbali mbeltirta ɗum e huunde feere e rawaandu fuu? Miɗo etoo faamugo, sabu miɗo yiɗi wadugo ibaada ko haani mi ɗaɓɓa yurmeende Allah, ammaa miijooji caatuɗi ɗii ina waɗana ɗum saɗtinde no feewi. Hol ko on cikkata? Jazakum Allahu khayran.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Salamu alaykum. Hadith oo haalaa e laawol 'fandu', ngam maa njaɓɓiima to mbadata. Mi ɗon tokka Hanafiyankooɓe, mi miijo buri wallude. Koo ɗume waɗataa saɗaade? Allah wanaa yiɗɗo seko.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ee, kono mi Shafi'i, nden leydi fuu yo haala semmbiɗum. Ammaa annduɓe ɓe mbi'a aɗa waawi huutoro saabunde nde jogii sifaaji leydi hannde. Ɗum ko fitina, ammaa ko famɗi fahin aɗa anndi aɗa jam.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo daɗndoo dogooji fuu meemin. Heddiiɗo naa' ɗum haani. Hay so Maliki wi'i ɗum laaɓi, mi ɓurataa yiɗde waɗde caɗeele. Ammaa kono teddungal e ɓeen mbaawɗo muulde haala kan, mi yahri noon.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maawna, aɗa ɗaminana. Toppitirgo madhab ma hawtaade so wonaa dalil tiiɗɗo. Diina ko weeɓde. Annabiijo duumi hokki yaafuyaaji. Woto haɗtana hoore ma.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Fulɓe am, mi nanii ma. Mi Hanafi kadi kono sahaaɗe mi ɗon tefa ko ɓuri tiiɗde ngam ɗaɓɓude kisal. Ammaa dow ɓikkoy mboɗu, mi ɗon tokka mazhab am - lootaaki tati tan, gasa. Nguurndam no saɗɗi jooni baawɗo, akhi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi kadi miɗo haɓa e ooɗoo huunde akhi. Miɗo yiɗi laawol Shafi'i kono no waɗi e noddaali e kaɓirɗe goɗɗe lesdi ngonka no saɗɗiri. Sahaa e sahaa mi waɗan tayammum e ɗeen nokkuuje so tawii mi laaɓaani. Mi anndaa so ɗum yaaɓii naa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Gomɗam, haala rawaandu nduu fof ɓeydaama dow ko haani. Maliki wi'i nde laaɓi, kono mi welii. Miñiraawo am gorko ko Maliki, o memat rawaanduuji hay caɗeele. Kala neɗɗo ko yiɗi, woto a ñaawu woɗɓe.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment