musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Duñal Damal: Heɓtude Goŋgol Am Ɓaawo Nde Ndenndii Ko

Assalamu alaikum wa rahmatullahi wa barakatuh. Miɗo yiɗi himminde goongannde am, ena doga nde ina waawi wallitde juulɗo kala goɗɗo ɓurɗo yi’de leƴɗe goŋgol amen malla kuralaankoore nden ngun ko konngol Allah (سبحانه وتعالى) goɗɗi. Mi denndinaa e ɓesngu juulɗe, to no haalanɓe jangugol kuralaankoore e juulugol nder ñalnde ngonii ko al’aadaaji mawɓe ngon e duuniyaaru. Kono ko goonga, ɓaawo wakkati nde, mi fuɗɗi heɓde leƴɗe njeenaaji heenii. Koɗe maɓɓe ena ɗaɓi yiyde ko mbelaaki nder duuniyaaru - miɗo miijinta ko mbelaaki nder Falastiin, Sudaana, e leyɗe goɗɗe nde maɓɓeɓe anɗe enɗe maaɓe hino mbela. Mi njiilayno dow taariikaaɗo laatoo ɓaawo Annabi Muhammed (صلى الله عليه وسلم) mi wondirta dow ngoorngol fiyaangal ngol ngu nder ngii duuniyaaru. O sifaamaa ko waɗataa joowere, hannde ko sukaaɗo mbela e ɓaɗɗo e heeso e ngoo hoɗɗere, hoore maɓɓe woodataa sahaa ɗennginde. Wakkati nde, miɗo laatinoo e ɓernde mawnunde. No Allah, O Mawɗo Yurmeende e ɓural yurmeende, waawi udditaade fiyaaje keccuɗe ɗoon? SubhanAllah, majjum mi njaɓɓu jokkugol am. Kono Alhamdulillah, mi wattii miɗo dogiraa du’a ena wallitaa e. Ko honɗum waɗi ko wurtini koo ko mi tawaa yiɗaade. Wonnoo mi jangoo Suratul Fussilat e Suratul A’raaf, dow no leydi ndin maholaa e “ñalɗe”. Nden fuɗɗorde, miɗo miijo nden ko njanngii. Kono ɓaawo woodi mi njiilaayi dow ganndal: duuniyaaru ngu ina heewi miliyaari jooni, nden leydi ndin kadi. Nde a ɓaŋɗanɗa wattu maɓɓe, joowere nden ɓaŋngere nde ngarta e nder kuralaankoore (leydi ndin e ɗiɗi ñalɗi nder jeenayɗi duuniyaaru). Ɗuum woodaani fawaare anndunde, kono nde njaɓɓugol oo waɗii am laaɓal dow dow. O laatii nde mi huutortinii hakkillo dow kollirgal ngoorngal kala. Ko goonga, men fof ena heɓii seeda. Men miijata fiyaangal amen ko ɓurnde mbele. Kono fiyaaje ɗiɗi keccuuɗi. Neddo o ɓurɗo jawdi, daraja, malla ɓamtaare ina waawi heɓde ɓernde cuuɗiiɗo - ko mbele woɗɗinde ɗennginde, laatinde goongaaku, yi’de woɗɓe no yo feere. Ɗeenɗam maɓɓe nder ngoo duuniyaaru ina waawi wurtinde koɗe maɓɓe ɓurɗe mbi’a nder laakara. Hara neddo o nder ɓernde ina waawi ɓeydude o yiɗa Alla e goongaaku, e fiyaangol makko ɗoo ina waawi ɓeydugo laawol makko nder laakara. Darnde nde am? Wattu fof a wi’a Alhamdulillah, hay huunde ɗum darnde maa, e ngam ɗennginde. Fiimaango on ina moƴƴi neddo kala, hay si tawii men yi’aako.”)

+100

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Famaama kadi. Ɗume ngun ko ndaawo heen ndaarii ka a dama. An koɓi miijo ƴellitaade.

+1
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Balɗuu Allah faanda bee njeertugol maa. Jawdi goɗɗo hannde ɗaa noo mijjaa. Kadi yoo, min mi hiiɗaa ngam kayre e jawdi goɗɗo hannde, ebbu laalnoori e keɓɓal golle ɗin. Qur'aanu na toɗɗa e daaɗii ɗee jawdi jinnde.

+5
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

MashaAllah. So relatable.

0
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Pelɗeere mbaɗɗe yimɓe bee kalaaɗu e tawaaŋu waɗaa haɓɓoo ko alanaa e ñaggu. Ɓee feɓɓaa kalaaɗu e tawaaŋu, ammaa ñee naage iñee gumɗonɗe maaƴa. Maɓɓaa e kuƴaaɗa.

+1
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yaltɗin ma miyaɗo uddit Dewtere Ammaa jooni e janng. BarakAllah feek.

0
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mbađat e muusɓe nder Falasdiin, Sundaan... ko heerto mawnoowo imaan amen hannde. Jalla mo eɓɓo fii e mbaawka.

+1

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment