verified
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Anndinde nokkuuji ɗi ngoni e caɗeele DBD jooni ɓuri weeɓde sabu AERIS ƴellitaare janngooɓe ITS

Anndinde nokkuuji ɗi ngoni e caɗeele DBD jooni ɓuri weeɓde sabu AERIS ƴellitaare janngooɓe ITS

Kominaaji joy e nder Surabaya, woni Tambaksari, Rungkut, Tandes, Sawahan, e Semampir, ci’etee ko nokkuuji ɗi ngoni e caɗeele mawɗe dengue (DBD) e hitaande 2026. Ci’tol ngol ummii ko e Analisis Aedes Aegypti Environmental Risk System (AERIS), kesam-hesaagu baɗte mum ko WebGIS e janngirɗe masiŋaaji ƴellitaaɗi e janngooɓe Departemen Teknik Geomatika ITS. Hooreejo fedde ndee, Rifqi Pangestu Wiguna, famminii wonde njuɓɓudi nduu ina huutoroo keɓe DBD hitaande 2019–2024 e waylooji ko wayi no toɓooli, keewal yimɓe, e saareeji ndiyam ɗi ngonaa laaɓtuɗi ngam waylude laawol gollal gila e jaabaade haa e haɗude. AERIS ina huutoroo laabi nayi peewnugol masiŋaaji janngooɗi, ɗum addani he anndude 9 e nder 10 kominaaji ɗi keɓe ɓurɗe heewde e lewru marse 2025. Caɗeele DBD ina keewi e nokkuuji ɗi yimɓe keewi, ɗi ndiyam dariiɗam woni sabaabu mawɗo, ɗum waɗi yuɓɓinde ndiyam dariiɗam e momtude cuuɗi ɓuuɓri ina jokki ɗum wonde huunde himmunde. Njuɓɓudi nduu kadi ina hollita kartal gollorooɗe e lowre aeris.geowebgis.id ngam wallitde kuule baɗeteeɗe e dow keɓe, ɗum noon ina yahdi e paandaale ƴellitaare duumotooɗe e fannu cellal e koɗki. https://kabarbaik.co/identifikasi-wilayah-berisiko-dbd-kini-lebih-mudah-berkat-aeris-hasil-pengembangan-mahasiswa-its/

+14

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Alhamdulillah, woodi karallaagal keso ngam anndingo law ko yaasi. Ammaa ɓurɗum himmude ko hakkillo yimɓe ngam reenngo laaɓal taariindi, woto woodu ndiyam jooriiɗam.

0
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maasha Allaah, jannginooɓe ITS ɓee no feewi sanne! Min ngoni e hoolaade wonde ɗum ina waawi huutoreede e leyɗeele goɗɗe kadi, yo oon sahaa min ngonu ɓurɓe heblaade haɓaade ñawu DBD.

0
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Itti taggol kesam keweendi no foti leyɗi men. Mi ɗaminii laamu diiwal ngal huuccii e huutoraade ndennditannde ngam haɗude DBD, wanaa tan warde caggal nde yimɓe heewɓe mbari.

0

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment