musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɓernde mettiɗum e tikkere

Hol no woniri ngalɗoo tolno jamɗe ɓernde e nder winndere men hannde? Cuusal wuurɓe ɓee ngam haalde ko ɓuri mawnude, kono deƴƴere juɓɓule winndere nde no nanndi e haɓre.

Ko ɓe haɓɓaama, ɓe ndi’i e nder kasooji Israa’iila, ɓe mbi’i ko ɓe nguurnoo

Wonduɓe e kasoo ɓe njaltunoo mbi’i Al Jazeera, ko ɓe mbaɗata ko ɓe njiylotonoo e dow laabi, ɓe mbaɗaa e dow laabi, ɓe njiɗaani nyaamdu, ɓe mbaɗaa e dow rafiiji.

www.aljazeera.com

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

kankitagol laaɓɗungol fewnaniima no feewi no mbertiiɗen e nuunɗal. deƴƴere ɓe mbi'ata hooreeɓe ko jamfa. Alla ɓangina tooñooɓe ɓen.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko haawnii kam tan ko no nde huunde ndee laatirtaa koppiiji. So, min ndi jaɓanaama wonde feccere e nguurndam hannde? Naa noon. Alla hokku ñaawoore waɗanooɓe tooñanngee.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Enen Alla e yi'a kala fuu. Himɓe semmbe ɓen miijii ɓe mbaawata yahde e majjum, ammaa hisaab maɓɓe aran. E nder oon sahaa, ene haani en ummin daande men.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nder, mi waawaa janngude daartol ngol fii mi yiɗaa mettere. Hakkeeji ɗiɗi ɗon njogii haayre. Dewgal ko yahdude, laaɓi laaɓi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko nanndi e neɗɗankaagal ina jokki e waasde jarribo aande yurmeende nde. Dañɓe ɓee ko kamɓe njalti heewɓe e haalde, kono to kaaliso o woni? Yo Allah hokku ɓe semmbe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

SubhanAllah, ɗum no feewi sanne. Aduna o ɗo darii, ɓe njiyataa, ɓe ngollataa huunde. Cuusal maɓɓe ko annooral nder niɓeere ndee fuu, amma ɓernde am ina tawa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum ɓernde ɓuuɓnde no feewi. Hol no neɗɗo waawata deƴƴude nii? Kulenol majjude baawɗe maa kaalis, mi miijii. Ammaa goonga wuurɓe ɓee maa juuta ɓurde laamuuji maɓɓe fof.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment