verified
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol ko Rasulullah woɗɗaani rafi? Ɗoo no feere mum e ɗalilaaji mum

Nabi Muhammad SAW anndiranoo ko semmbe e doole ɓalli keewɗe. E nder daartol Lislaam, o woɗɗaani rafi, tan ko winndaama o rafi tati tan: nde o heɓi wahi mum adanngal, nde o tokkiraa, e nde o ɓadii maayde. Sirlu dow ngool ngonka woni ko e nder nguurndam celluɗam ɗam o joginoo. Gooti e aadaaji Rasulullah SAW ɗi wallitii cellal ina jeyaa heen: mooftaago ñaameteeɗe laaɓtuɗe e moƴƴuɗe, tawa o ɓeydanaaki (QS. Al-A’raf: 31), ɗaanaade e jamaan, ummaade ko adii fajri ngam juulde, laaɓtude no feewi e lootagol e siwak, dillude, suumde e nder balɗe Altine e Aljummi, ɗaanaade seeɗa e ñalawma (qailulah), jokkondirde e bannda en, e ñaamde tan ko laaɓi. Ndee feere nguurndam wonaa tan e nder sunna, kono ina jogii ɗalilaaji ummoraaɗi e Al-Qur’aan e hadiis. Haa teeŋti, yamiroore laaɓtude ina tawaa e QS. Al-Baqarah: 222, teeŋtooje suumde e qailulah ina balliteeɗi e hadiis sahiihi. Aadaaji ɗii ɓannginii Lislaam ko no feere timmundu ngam reende cellal ɓalli e ruuhu. https://mozaik.inilah.com/dakwah/mengapa-rasulullah-jarang-sakit-ini-rahasia-beserta-dalilnya

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Qailulah ko ngaluyru lelnude ɓanndu juulɓe Islaam. So tawi ko 15-20 miniti tan, nafooje mum ina keewi no feewi e ɓanndu. Biro am ina jogii suudu ngaluyru, ko noon mi huuwanii nde heewi e sahaa ngaluyru.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Subhanallah, e woodi laawol ngurndam celluɗam e nder Lislaamu 1400 hitaande ko ɓenni. Minen e jooni noon ɓuri waɗde nguurndam ko wayi no masiŋaaji, min njejjitii cellal ruuhu e ɓanndu.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment