Ko honɗun hulirta kaŋngal rewbe e debbo?
Mi jaŋngiɗo e daande toofaaɗo Annabi Muɗammadu (N.J.M), 'Ko honɗun hulirta kaŋngal rewbe e debbo?' Kadi ɗum waɗii mi miijit. Kaŋngel ɗo ko sahaaji fof fuu haa yaltata no feewi. Ko sahaaji fof ngal mooɓataa... to kewɗi cuɗiije. Daade wullitaaɗi. Mbeelo wuurnaa miijitaaɗi. Laamu ngeelo ndii ndeen ka maɓɓe. Daŋngere ngeelo daade. Wataa kawtaade gaɗa maa. Naangeede woyde ndeen ko aɗa laatno o waɗa. Wona, gorko e debbo ɓe ɗen ɓeɗɗe ɗon laatno ɓe moƴƴi no feewi. Kono nootoore Annabi (N.J.M) ɗun laatii moƴƴi. Ɗe galle ɓurɗe toowde no foti e mbelli moƴƴere. O (N.J.M) wi'i, 'Ɓurɓe moƴƴe e mon ko ɓurɓe moƴƴude e rewɓe maɓɓe.' (Sunan al-Tirmidhi 1162) Miijito ɗum to sahaa cakkiti. Wanaa ɓurɓe jawdi. Wanaa ɓurɓe laamu. Kono ɓurɓe yurmeende. Kadi Allahu (S.W) holli men e Alqur'aanaare, 'Haray no wanooɓe e maɓɓe e yurmeende.' (Suuratun Nisaa'i 4:19) Ɗum kadi ɗon haani e maa. Kaŋngel ɗo kaŋngal wanaa momtiraama e ɗum welɗu. Ko ɗum momtiraama e siide mbelli moƴƴere. Nde yurmeende yalti. Nde moƴƴere ndaa. Nde muñal yalti. Haray naangeejo naatata. Annabi (N.J.M) kadi janngini, 'Gomɗinɗo wanaa haɗaade gomɗinɗo rewɗo. Si o yedda huunde e makko, o tawata huunde goɗɗo e makko o yeddiiɗo.' (Sahiihu Muslim 1469) Wona belaa ko kaŋngal yaltataa. Ko hono min ngamta ɗum. Belaa kaŋngal ɗum wanaa maayi no feewi. Belaa ko ɗum suuɗiiɗo nder cuɗɗe naange e mbirkaaje. ɓaawo kaŋngal goongel ɗum wanaa ko mbeelo tan. Ko muñal. Ko yurmeende. Allahu waɗ men ɓurɓe moƴƴude e rewɓe amen, heɓ min galle amen e yurmeende e muñal, daaɗɗu amen rewbe amen e naange e daade wullitaaɗi, hare min e kaŋngal ɓurngal sabu Makko. Aamiin. 🤍