Miɗo sikki ko woni jokkondiral hakkunde yumma e ɓiyum debbo pottungal caggal nde o majjiri baaba am
Assalamu alaikum. Mi debbo duuɓi 21, miɗo sokli miijo goɗɗo diga yaasi. Mi waawaa anndude jooni so mi woni ko mo yettaaki walla mi woni ko roondiiɗo ɓernde ndee wonaa ko woni ko am. Baaba am maayi duuɓi joyi ɓennuɗi, yo Allah yurmo mo. Gila ndeen, yumma am ɓanngii e caɗeele. O gooto, miɗo faama ɗum. Miɗo yettaaki mo sabu o woni gooto walla o yiɗi ɓiɓɓe makko rewɓe ɓadake. Kono jooni jokkondiral men wonti ko tampini. Miɗo etoo anndude hol to keerol woni hakkunde wallude yumma maa e wonde gardiiɗo ngonka ɓernde makko. Miɗo hoɗdi e yumma am e miñi am debbo. Miñi am debbo ina golla waktuuji juutɗi, omo yoɓa ceede. Min ngollanii sahaa seeɗa, mballan golle galle, miɗo jannga kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde. Min ngooñii e mo wallude, min ngaddana mo nguurndam welam. Kono yumma am omo sikki min ngalaa waktu mo yooɗni e makko. O yiɗi ko min kaalda e makko ñalawma kala, waktuuji juutɗi. O mettana so min ngoni deƴƴuɗo sara makko. Sahaa e sahaa omo fina mi subaka ngam min nyaama fajiri kawrital, kono omo anndi miɗo jogii rafi ɗaanaaki, miɗo tampii. So o nyaami gooto, omo wi'a min njuɓɓini mo "bana rawaandu." Miɗo majji ko mbaɗata e ɗum. Sabu miɗo etoo no feewi. Miɗo noddi mo to maayo. O salii. Miɗo noddi mo ngam kofi. Sahaa goɗɗe o yiɗaa yahde. So mi artii wuro, miɗo waɗa golle galle, mi loota, mi salmina mo, mi jooɗa e makko, mi haalda e makko ko woni ko feeñi. Kono haa sakkitii jeewte ɗee njoofi. Sahaa goɗɗe mi yiɗi tan yahde nder suudu am, huutoraade telefoŋ am, kaalda e sehilaaɓe, ƴeewa huunde, walla mi deƴƴa. Kono kadi ɗum wontata caɗeele. So o yi'i mi e telefoŋ am mi kaalda e sehilaaɓe, omo wi'a, "Aɗa jogii waktu ngam woɗɓe kono ngam am aɗa waasaa." Oɗo yiɗaa sehil am debbo ɓurɗo moƴƴude no feewi, omo sikki o ɗon etoo ɓadondiral am e ɓesngu walla senda min. Miɗo sikki sehil am debbo waɗataa ɗum. Miɗo sikki mi woni tan... duuɓi 21. Miɗo jogii sehilaaɓe, duɗal jaaɓi haaɗtirde, golle, e ko nafata mi. Miɗo yiɗi mahde nguurndam am, inshaAllah. Sakket mi wi'i yumma am miɗo yiɗi renndinde suudu fotde kilooji 30 diga ɗoo sabu duɗal jaaɓi haaɗtirde. Jooni laawol am ngol fotɗo waktuuji 3 kala feccere-waktuuji jeegom ñalawma kala-ɗum ina tampina mi. Miɗo yiɗi timmina jaŋde, gollaade, mahde golle, e haa sakkitii yahde ɓurɗo ɓadagol walla haa wuro woɗngo. Kono o jaɓaani miijo am yaltude suudu no feewi. Omo jokki wi'de baaba am woppi mo, jooni omo sokli min ngam min toppita mo. Miɗo faama ko waɗi omo sikka ɗum. O majjiri jom suudu makko, omo gooto. Miɗo yiɗaa woppude mettere makko. Kono mi ɓiyum debbo. Miɗo etoo addana mo nguurndam ɓurɗam moƴƴude, wallude e nder galle, addana mo koyɗe welɗe. Kono mi waawaa lomtaade neɗɗo o majjiri. Mi waawaa kadi wonde e nder ngonka ɓernde kala sahaa. Sahaa goɗɗe miɗo jogii huunde haalde. Sahaa goɗɗe mi yiɗi tan jooɗaade e nder suudu gooto deƴƴude. Sahaa goɗɗe mi yiɗi nyaamde gooto. Sahaa goɗɗe mi yiɗi ɗaanaade. Sahaa goɗɗe mi yiɗi kaalda e sehilaaɓe. Sahaa goɗɗe mi yiɗi yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde tawa miɗo sikka mi woppii mo caggal. Miɗo jokki naamnaade hoore am: E nder jokkondiral yumma e ɓiyum debbo cellungal, deƴƴere ina waawi wonde? Aɗa waawi yiɗde yumma maa no feewi kono sahaa goɗɗe a yiɗaa haalde? Aɗa waawi wonde e nder galle gooto, aɗa waɗa ko nafata ma tawa ɗum wonaa woppude? Ko foti ɓiyum debbo mawɗo waɗde ngam woppude yumma mum? Hol to keerol woni hakkunde wallude yumma maa e jogaade ngonka ɓernde makko? Mi juulɗo, ɗum woni ko saɗtini diine am kadi. Miɗo yiɗi no feewi wonde ɓiyum debbo moƴƴo, miɗo timmina golle am e yumma am. Mi yiɗaa wonde ko mo yettataa walla ko mo ɗowtataako. Miɗo anniyii haalde e imaam ko fayti e ɗuum, kadi miɗo yaha to terapi ngam wallude e ɓernde. Miɗo yiɗaa wonde yimɓe mbi'a yumma am ko huunde bonnde walla mi taƴa jokkondiral e makko. Miɗo yiɗi yumma am. Miɗo waasaa anndude tan ko woni jokkondiral yumma e ɓiyum debbo cellungal nde ɓiyum debbo wonti mawɗo. Miɗo yiɗi wonde e makko. Miɗo yiɗaa tan majjinde nguurndam am mi etoo hollirde miɗo woni e makko. Miɗo weltorii no feewi so mi nani ko woɗɓe mbaɗi e caɗeele nannduɗe e ɗee, haa teeŋti e ɓeen ɓe majjiri jom suudu walla baaba, ɓe kawri e ngonka ɓesngu nguu. Hol no mbaɗirtee ngam yiɗde e wallude yumma maa kono aɗa jogii nguurndam maa? E mbele ina moƴƴi sahaa goɗɗe wonde e gooto tawa deƴƴuɗon? Jazakum Allahu khairan.