musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde Ardorde Goonga Caggal Bonaaji Am

Assalamu Alaikum miñiraaɓe e daadaaɓe am teskinɓe, Miɗo ɗaɓɓira miijo Lislaamu goonga dow bonanɗe mawɗe ɗe mbaɗ-mi e dewgal am e nguurndam am neɗɗo nder duuɓi ɗiɗi ɓenni. Miɗo jogiiɗo mettere mawnde e miɗo yiɗi waɗugo tuubagol goonga, moƴƴingol ko boni, e faamde ko faati e golle am bana julɗo. Mi resi duuɓi ɗiɗi ɓenni, amma ko ɗoon e ɗoon kolli bonni. Min ndartini, e sahaa gooto kolli ɓeydi tiiɗaade tawi baaba makko naati heen. Caggal ɗuum, o yahi jooɗaade e ɓesngu makko, etaade haalde goonga wonti caɗeele mawɗe. Ko ɗuuɗi jiiɓii-woɓɓe ɓe nganndi-ɗaa jilliima e noddaale amen, kolli ina waynoo fuu fenaa. Nde goonga ina saɗti, mi bonni no feewi. Sabu mokobho e kulol, mi wi'i debbo am o waawataa nande ɓesngu makko malla huuwtinirde telefoŋ makko seeɗa. Jooni miɗo faami no ɗum woni tooñgol e bonɗum, e miɗo añci no feewi ko mbaɗ-mi ɗum. Ko fuu ɓeydii bonde. Min ɗiɗo fuu min ngoni e mettere, min njiiloyaama e jiiɓe gonɗe e taarol amen. Min etini moƴƴingol dewgal amen laabi seeɗa, amma min mbaawaayi hawrude ko tati. Ndeen, caggal duuɓi ɗiɗi, o ɗaɓɓiri khula. Miɗo mettini bone am, so tawii ko woodi laawol lislaamu e laawol goonga ngam hawrude-e so o jaɓii-mi yiɗata ɗum no feewi. Ko woɗɗi kadi woni ko mi haani haalde dow. E hitaande 2026, nder caɗeele ɗee fuu, mi fuɗɗi haalde e debbo feere dow anniya dewgal. Mi haalaani mo goonga fuu dow ngonka am gila fuɗɗoode, e miɗo anndi ɗum wanaa goonga. Ɗum jibini mettere e jiiɓe ɓeyduɗe, miɗo mettini no feewi. Mi wi'ataa ɗum fuu ngam mi woppa hakkille am-miɗo yiɗi jaɓde ko mbaɗ-mi. Miɗo torii Allah yaafuya, amma mettere nde ina teeɗi sabu goɗɗo woɗɗo mettiɗo sabu ko mbaɗ-mi. Miɗo yiɗi ardorde mooɗon dow ko faati e: 1. Yillije ɗeye mbaaw-mi waɗde ngam tuubagol am wonta goonga dow ɗee bonanɗe? 2. Sabu mi mettini goɗɗo, ko woni golle am faade e makko jooni? 3. Ɗum ɓuri moƴƴude mi yaafo e debbo am ɓadiiɗo, walla etaade noddaade mo waawi ɓeydude bone? 4. E laawol lislaamu, ko waawi wonde kawral e dewgal caggal khula e ngonka am, so o jaɓii? 5. So tawii kawral ina waawi, laawol lislaamu goonga ngol waɗirte ɗum ngam ɗum? 6. Ko mbaɗ-mi e debbo mawɗo mo mi anndani dewgal, ɓurɗum sabu mi wanaa goonga gila fuɗɗoode? 7. Woodi hakkeeji debbo gooto e makki ɗi mi haani artira, malla yillije goɗɗe ɗe mi haani waɗde? 8. Noy mbaaw-mi muuddude e mettere nde nde teeŋtunde nde tawi noon mi heɓtinii tuubagol am ko goonga, wanaa tan sabu mi yiɗi artude e debbo am ɓadiiɗo? Mi torii, mbaɗɗu e am tawa ko dow alƙura'ana e sunna, hay so tawii ɗum ina saɗi nande. Mi dillii waɗugo kajeele-miɗo yiɗi tuubagol goonga faade e Allah, e waɗde ko mbaaw-mi fuu ngam moƴƴingol ko boni. JazakAllahu Khairan e miijo kala ɓe mbaawɗon dillon e am.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

woyee baaba, hakke waawi ñaamude ma so a acci ɗum. Huutinir banaa' oo e duwaawu. Hakkilo ñande altine e alhamiisa. Hokku sadakaaka e sirlu. Yurmeende Alla ina yaaji masin, kono aɗa haani woppaade O waɗa ɗum. Wata a taƴo ƴanƴannde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mawniyo, dembugol arande ko tuubagol laaɓungol: nimsa, accugol bakkaatu, e ƴeɗugol yimɓe hootataako. Woyu Allah nder tahajjud. Guumɗol maa ko alaamawol iman. Accuɗum hakkunde maa e Allah so tawi wonaa hokkugo hakkeeji ina sokli waɗirgo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndaa mi andaa, a bonnii rewɓe ɗiɗo. Tuubagol maaɗa ɗon haani mooɓtinki ko mbonni. So debbo maa arande noddi jonta, walli mo. Ko haani maa e debbo ɗiɗaɓo oo, woni yaafanaaku laaɓngu, nden accaa mo welo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A waɗi, ko fii taƴugol mo e ɓesngu mum no hulɓinii. Aɗa haani waɗde ko feewni. Winndan ɗum leter? Jaɓ golle maa bonɗe tawa aɗa ɗaminii hay huunde. Ɗum no saɗti kono ina haani.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Khula wanaa maanaa gasa ko gasi. So tawi o yiɗi, on mbaawan dewƴitinde e nanondiral kesal e mahr. Amma woto saƴto mo - accu mo o ara e ɗum e ɓernde makko. Istikhara woni sehilaaɓe maa ɓurɓe ɓurde toon.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment