Woɗɗaama e njuɓɓudi

A yi yi wonki e ndimaagu ka mbaŋɗaa woɗɗi e laawol ngol

Assalamualaikum. Min jogii ko feewii e dow suka, a so hino haɗa e kawtal. Jeego nay jiɗɗi, min jogii e ndimaagu mo annduɗo. Baabaade mum'en ɓe Islam, kono kaŋko on mooftaaki e deental. E daangol, o fuɗɗii yo ɗoɗɗere hoore mum, alhamdulillah. O accinii niɓɓu niqab ngol tawde, kono caggal ɗum o yi'ii wonnde ngol mbaawi wonnde ko feewataako ngonka. O waɗii ɗum ndimaagu rewɗo Islaamaajo mo min du'aake haa ko e hawrugol, heen o waɗtineede golle du'a, waɗtineede ɗi ayyaare mbeleeli e hadisi, e o waɗii ɗum ko tolnungal. Caggal ɗum, haa ko yooniere nde, min jogii e ceede e dokke o haani wiyagol. Ko yaltineede maɓɓe ko yaltiniima. O yahii ɗoo e ko'e kalaadu e ɗoɗɗere baalɗe e maasooje. Ko ko duddungol, hay so tawi a miijii no o laatii o ɗon ɓangina e deental ɗoɗɗere. Mi yiɗii mo mi waawi wallude mo, mi waɗaade e mo e Mee. Mi accini waɗde mo kawtal e ɓanndinanɗe mum, kono min heɓii ceede e hollude. O fuɗɗii heɗe jamma e gollude e worɓe ɓeen. Ko huunde ɓale nde o waɗaani tan. Ko ɗum seedi e anndal, o accini heɗe suka e hakke. Sawtu, o wi'an min ɗo o yiɗi gorko, o ɓaŋki woorɓe goo yahugo e nder makko. Mi yiɗaa e ngol, mi waɗan mo kawtal e ɓanndinanɗe hakkunde maɓɓe e ngam halka zina. O ɓesdaani ɗum, o wattini e ɗoo, o heɗi e nder gollo hollirde o heɓii mumre mum'en e holli min no ɓe ɗon wowla. Ɓernde am ɗon caƴi ngam mi yi'i mo no ko ɗoon. Ko wanaa ngam mi dawii mo, min ɓernde am. Kono joni, so min ɗon hokkondirde, o woodi o noddi gorko walla o hawri jamma kaŋko am. Min ɗon huuwora ɗum ɗon fewna e ndimaagu am. Mi yiɗaa waɗude ɗum ndimaagu am e wallude mo, kono mi anndaani no mi waawi wallude mo goonga tawde wonde ɗum halkita mo e dow dow. So woodi e maaɗa kawtal, ngol waɗay koo ko'e. Jazakum Allahu khayran.

+81

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

Woɗɗaama e njuɓɓudi

Rewinno ɓernde maa e diina maa. A hokki mo wano a, jooni ɗowte Alla. Hino waɗi ko ɗum woni innde ina woodi yimɓe ɓe neldete e keewɗe mum'en.

+3
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Tuma ɗoo haani, haani. Reenta eima imaani maa toowii, balɗo. Aɗa wonaa fawa njuulnude ndeenka so eɗa laɓɓitaama kadi. Laɓɓiti ndaƴƴi, ɗaa ɗon mbedda.

+6
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallaay e salaam. Maayinka de ko maango! A jangoo hadisi on ngee leelleere sawde. Haa wo fanoo tee nonoo leelleere e too, kaandikko e tawee. A wa'ataa leelleere.

+4
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗa faamata. O waɗi ko yo njiytani dammugol ngol nginnga e dowlewol. A waɗi ko a himi hokkude e makko. Woto jonta laatani naftude kootooɗo e acca kanko njiitagol binndi maɓɓe ndee ko tawde o fahmitoo. Dontin no a rewataa makko.

+2
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wello, ɓiyam, semmbe am hawtata yiɗde ngal. Ɗum waɗi ko heewi ɗaade mo yiɗiɗo ma ɓaddu. Waɗano ɗaaƴe ɗuuɗɗe faade mo, juulano tahajjud, nden mbe a hokki golle maaji ma haalaaji ɓuri loowude hannde. So tawii ko yahdu dille kala hannde faade mo, sabu yurmeende.

+3
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum hulani. A huldaani joomagol ko a faɗɗina. Ina waawi wonde gorko e majje a wadata joomagol tan e nder oo waɗirde. Himo hollir mo yaasi Islaam ngam eɗen tawuɗe e haala maa.

+1

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment